Potpredsjednica i generalni sekretar Skupštine Crne Gore boravili u Briselu

Vojinović i Stanišić u Evropskom parlamentu: Reforme u oblasti vladavine prava i institucionalna spremnost ključne za članstvo Crne Gore u EU

Potpredsjednica Skupštine Crne Gore Anđela Vojinović i generalni sekretar Boban Stanišić učestvovali su na panelu „Evropska budućnost Crne Gore: Vladavina prava kao temelj napretka“, održanom 17. novembra u Evropskom parlamentu u Briselu. Kako su saopštili iz crnogorskog parlamenta, događaj je bio posvećen predstavljanju rezultata reformi u oblasti vladavine prava i razmatranju spremnosti naših institucija za preuzimanje odgovornosti koje donosi članstvo u Evropskoj uniji.
Foto: Skupština Crne Gore

Panel su otvorili poslanici Evropskog parlamenta Marjan Šarec, stalni izvjestilac za Crnu Goru, Ilhan Kjučuk, predsjednik Odbora za pravna pitanja, i Havijer Zarzalehos, predsjednik Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove.

“Na panelu su, uz Vojinović i Stanišića, učestvovali ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, ministar pravde Bojan Božović, šefica Jedinice za Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu u Generalnom direktoratu Evropske komisije za proširenje i istočno susjedstvo Barbara Hesus Žimeno i ekspert Evropske službe za vanjske poslove Klajv Rambold. Završno obraćanje imao je evropski komesar za demokratiju, pravdu, vladavinu prava i zaštitu potrošača Majkl Mekgrat”, navodi se u saopštenju.

Evropski sagovornici iskazali su podršku evropskom putu Crne Gore, uz ocjenu da ostvareni napredak treba pratiti dosljednom primjenom reformi i očuvanjem političke saradnje u završnoj fazi pregovora. Ukazano je na značaj nezavisnih i odgovornih institucija, kao i na širi regionalni značaj uspješnog pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Potpredsjednica Vojinović predstavila je doprinos Skupštine napretku u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, kroz zakonodavne reforme i imenovanja u pravosudnim institucijama.

“Istakla je da evropska integracija predstavlja jednu od najsnažnijih osnova društvene kohezije u Crnoj Gori, okupljajući podršku vlasti, opozicije i velike većine građana. Naglasila je da takav konsenzus daje parlamentarcima odgovornost i prostor da reforme u oblasti vladavine prava učvrste kao zajednički društveni interes. Njihov značaj, kako je saopštila, građani treba da prepoznaju kroz pravično postupanje, nezavisne institucije i jednaku zaštitu prava. Vojinović je ukazala da dogovor o evropskim ciljevima treba da doprinese daljoj depolitizaciji institucija i uspostavljanju standarda koji će ostati obavezujući kroz različite izborne cikluse. Ocijenila je da se na taj način jača otpornost reformi na političke promjene i vladavina prava postepeno učvršćuje u društvenoj i institucionalnoj praksi”, ističu iz Skupštine.

Generalni sekretar Stanišić pojetio je da su imenovanja u pravosuđu tokom aktuelnog saziva Skupštine omogućila prevazilaženje dugotrajnih institucionalnih zastoja i doprinijela ispunjavanju uslova za pozitivan IBAR u junu 2024. godine. Istakao je da je Skupština u protekle tri godine usvojila više od 500 zakona, uz intenzivan rad poslanika i stručne službe i kontinuiranu koordinaciju sa Vladom.

“Takva zakonodavna dinamikazahtijeva blagovremeno planiranje i neposredno uključivanje Skupštine u komunikaciju sa Vladom i Evropskom komisijom, kako bi se obezbijedilo dovoljno vremena za kvalitetnu pripremu i razmatranje propisa i ispunjavanje evropskih obaveza u predviđenim rokovima”, dodaje se u saopštenju.

Stanišić je posebno izdvojio saradnju vlasti i opozicije u donošenju odluka od kojih zavisi evropski napredak države.

“Ocijenio je da se vrijednost političkog konsenzusa potvrđuje sposobnošću da se zajednička podrška članstvu pretoči u konkretne zakonodavne i institucionalne rezultate, zaključujući da bi uspješan završetak pregovora Crne Gorepredstavljao snažno ohrabrenje i za ostale zemlje kandidate”, navode iz parlamenta.

Izvjestilac za Crnu Goru Marjan Šarec je ocijenio da su politička volja i široki konsenzus omogućili Crnoj Gori da riješi dugo otvorena institucionalna pitanja i da uđe u odlučujuću fazu pristupanja.

“Naglasio je da sada posebnu pažnju treba posvetiti primjeni zakona i očuvanju dostignutih standarda. Istovremeno je ukazao da kredibilitet politike proširenja zavisi od spremnosti EU da prepozna rezultate i omogući naredne korake kada su uslovi ispunjeni. Uspješno pristupanje Crne Gore, kako je ocijenio, potvrdilo bi vrijednost evropskog puta za cijeli region”, dodaje se u saopštenju.

Kjučuk je istakao da članstvo Crne Gore predstavlja zajednički evropski interes i da vladavina prava omogućava djelotvorno ostvarivanje ostalih prava i sloboda na kojima Unija počiva.

“Pozdravio je napredak u pravosuđu i borbi protiv korupcije, povezujući ga sa većim povjerenjem u institucije, pravnom sigurnošću i povoljnijim uslovima za ulaganja. Uz prepoznavanje preostalih izazova, naglasio je važnost kontinuiteta reformi i političke spremnosti da se one sprovedu”, navode iz Skupštine.

Zarzalehos je ukazao da članstvo u EU podrazumijeva međusobno povjerenje država i institucija, zasnovano na dokazima o poštovanju zajedničkih pravnih standarda.

“Prepoznajući Crnu Goru kao predvodnika pristupnog procesa, naglasio je potrebu da napredak u pregovorima prati potvrđena nezavisnost pravosuđa u praksi. Posebno je izdvojio pravosnažne presude u predmetima korupcije i organizovanog kriminala i bezbjednost novinara kao oblasti koje zahtijevaju kontinuiranu pažnju, uz ocjenu da bi članstvo Crne Gore predstavljalo uspjeh i za Evropsku uniju”, dodaje se.

U završnom obraćanju, evropski komesar za demokratiju, pravdu, vladavinu prava i zaštitu potrošača Majkl Mekgrat potvrdio je snažnu podršku Evropske komisije završetku pregovora sa Crnom Gorom i podsjetio na plan da se Ugovor o pristupanju potpiše do juna 2027. godine i Crna Gora postane članica 2028. godine. U tom pogledu, ocijenio je da će naredni mjeseci biti odlučujući, posebno izdvajajući potrebu usvajanja drugog paketa ustavnih amandmana, koji se odnose na imunitet članova Vlade u slučajevima korupcije i prethodnu provjeru njihovog integriteta, kao i popunjavanja preostalih mjesta u Sudskom i Tužilačkom savjetu.

Naglasio je da ove odluke zahtijevaju očuvanje širokepolitičke podrške, uz uvjeravanje da Crna Gora može računati na dalju podršku EU u sprovođenju reformi i očuvanju njihovih rezultata.

Podijelite članak
guest
0 Komentara
Najstariji
Najnoviji Popularni
Specijalno državno tužilaštvo OKONČALO JOŠ JEDAN IZVIĐAJ

Treća optužnica – SDT: Čađenović kriv za zastaru, pet godina ništa nije preduzeo

"Okrivljenom se optužbom stavlja na teret da od 2016. do 2021. godine, kao specijalni tužilac, nije obavljao svoje službene dužnosti...
14:12
čitanjem skaj poruka nastavljeno suđenje navodnoj kriminalnoj grupi ZORANA LAZOVIĆA

“Reci ti Saši da ćemo sve uradit’ samo da ovog Jovicu svežemo”

Stariji Lazović je optužen da je formirao kriminalnu grupu čiji članovi su, tvrdi specijalni tužilac Miloš Šoškić, postali penzionisani glavni...
12:28
završen oglas sudskog savjeta

Devetoro sudija bi da napusti Osnovni i pređe u Viši sud

Da li će i ko od njih biti izabran za nove sudije Višeg suda u Podgorici odlučiće Sudski savjet na...
11:44
nastavljeno saslušanje bivšeg predsjednika Odbora direktora nekadašnje državne kompanije

AFERA Telekom – Martinović: Skrinšot s portala dali kao ključni dokaz protiv Obradovića; Ćirović: Autentičnost će utvrditi vještak

"Zaštitnica za imovinsko-pravne odnose taj mejl nije dostavila u izvornom elektronskom obliku, već kao snimak ekrana sa jedne medijske platforme",...
13:45