Zakon o zaštiti zviždača Crne Gore stupio je na snagu u avgustu tekuće godine. Na osnovu tog pravnog akta prijave se mogu podnijeti kod poslodavca, zatim nadležnim organima poput Agencije za sprječavanje korupcije ili tužilaštva, kao i javnim objelodanjivanjem pod zakonom propisanim uslovima. Zviždaču je zagarantovana zaštita identiteta i mogućnost anonimnog prijavljivanja.
Direktorica Agencije za sprječavanje korupcije Kristina Braletić za naš radio kaže da je od početka godine, dakle prije nego što je zakon i usvojen, ta institucija primila značajan broj prijava.
“Mi primamo veliki broj prijava zviždača i taj broj iz godine u godinu raste. Samo ove godine do danas primili smo preko 340 prijava, među kojima je sve više kompleksnih i kvalitetno obrazloženih” kazala je Braletić.
Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu ocjenjuje da građani i dalje u potpunosti ne vjeruju institucijama i da je to značajna prepreka onima koji bi željeli da zvanično istupe protiv različitih anomalija u kolektivu.
“Nije zrelo vrijeme za veće prijave zviždača. Građani zapravo još žive u tom procjepu nedovoljnog povjerenja u institucije sistema. I građani još ne vjeruju da će ih sistem na pravi način zaštititi ukoliko prijave korupciju, neku zloupotrebu, neko nezakonje”, smatra Mrdović.
Zaštita zaposlenih koji se odluče da prijave različite nepravilnosti zahtijeva hitnost, naglašava Braletić.
“Jer oni su često izloženi pritiscima, izolaciji, narušavanju ugleda, pa dugotrajni postupci mogu dodatno ugroziti njihov položaj”, ističe Braletić.
Kada Crna Gora postane članica Evropske unije, situacija će se značajno izmijeniti, mišljenja je Mrdović.
“Tada će građani imati više povjerenja da podnose prijave, imaće više povjerenja u institucije sistema”, kaže Mrdović.
U Zakonu o zaštiti zviždača navedeno je da zaštitu uživa svako fizičko lice u javnom ili privatnom sektoru koje prijavi ili javno objavi nepravilnosti do kojih je došlo u radnom okruženju. Zaštitom su obuhvaćeni i pomagači zviždača, kao i sa njim povezana lica.










