Kako navode, kohezioni fondovi su sredstva koja Evropska unija izdvaja kako bi pomogla svojim članicama da se ravnomjernije razvijaju i smanje razlike između bogatijih i siromašnijih regiona.
Dodaju da, taj novac koristi se za projekte koji unapređuju svakodnevni život građana – od izgradnje puteva, vodovoda i kanalizacije, preko zaštite životne sredine, do podrške preduzećima i otvaranja novih radnih mjesta.
Iz Ministarstva evropskih poslova ističu da je upravo ravnomjerniji razvoj jedan od najvažnijih ciljeva ovog poglavlja.
“Nakon pristupanja EU, i Crna Gora će moći da koristi sredstva iz ovih fondova, u skladu sa evropskim pravilima, kako bi podstakla razvoj svih svojih krajeva. Ali, evropski fondovi nijesu sami sebi cilj. Njihova vrijednost je u onome što možemo da uradimo za građane – da jedna opština dobije bolju infrastrukturu, da preduzeće dobije priliku za razvoj ili da mladi imaju više mogućnosti za zaposlenje u svom gradu. Želimo da evropske mogućnosti budu dostupne svim krajevima Crne Gore i da doprinesu smanjenju razlika u kvalitetu života između razvijenijih i manje razvijenih područja“, poručuju iz Ministarstva evropskih poslova.
Šta znači zatvaranje Poglavlja 22?
Da bi država mogla da koristi evropske fondove, nije dovoljno samo da ima dobre ideje. Potrebno je da postoje institucije koje znaju kako da planiraju ulaganja, pripreme i odaberu kvalitetne projekte, prate njihovo sprovođenje i kontrolišu trošenje novca.
“Upravo na tome je Crna Gora radila tokom pregovora u okviru Poglavlja 22. Tokom 2026. godine završene su aktivnosti predviđene u okviru svih šest završnih mjerila, a usvojen je i Strateški planski dokument koji predstavlja osnov za usmjeravanje budućih ulaganja prema stvarnim razvojnim potrebama države. Zatvaranje poglavlja potvrđuje napredak u uspostavljanju sistema za buduće korišćenje evropskih sredstava. Ipak, ono ne znači da su fondovi već dostupni niti da će novac biti automatski dodijeljen Crnoj Gori”, piše u saopštenju.
Dodaju da, pristup sredstvima, njihov obim i uslovi korišćenja zavisiće od članstva u EU, konačnih evropskih pravila i spremnosti države da pripremi i sprovede kvalitetne projekte.
Kako da evropske mogućnosti postanu konkretni rezultati?
Kako poručuju, sljedeći važan zadatak jeste da Crna Gora bude spremna da evropska sredstva iskoristi na najbolji mogući način.
To podrazumijeva pripremu projekata na vrijeme, dovoljno stručnih ljudi u institucijama, saradnju države i opština, obezbjeđivanje potrebnog domaćeg sufinansiranja i jasnu kontrolu trošenja sredstava.
“Jedan od narednih koraka biće i priprema Nacionalnog i regionalnog partnerskog plana, kojim će se definisati prioriteti za buduća ulaganja. U njegovoj pripremi učestvovaće institucije, lokalne samouprave, privreda, akademska zajednica i civilni sektor, kako bi planirana ulaganja odgovarala stvarnim potrebama građana i privrede“, pojašnjavaju u Ministarstvu evropskih poslova.
Napominju da je važno da već sada pripremamo kvalitetne projekte, jačamo kapacitete institucija i pomažemo opštinama da prepoznaju svoje razvojne prioritete, kako bi 2028. godine bili spremni da koristimo EU sredstva iz fondova kohezione politike EU.










