Vujanović je u saopštenju dostavljenom medijima podsjetio da je Protokol između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Jugoslavije o privremenom režimu uz južnu granicu dvije države potpisan 10. decembra 2002. godine na graničnom prelazu Konfin.
„U ime Republike Hrvatske potpisao ga je njen ministar vanjskih poslova Tonino Picula, a u ime SR Jugoslavije njen ministar inostranih poslova Goran Svilanović. Ovaj Protokol, kolokvijalno nazvan privremenim Sporazumom o Prevlaci, utvrđuje privremeni režim kopna i mora na granici Crne Gore i Hrvatske i primjenjuje se gotovo 24 godine bez jednog jedinog međudržavnog incidenta, što su i zvaničnici Crne Gore i Hrvatske često isticali kao dobar primjer sporazuma u osjetljivom graničnom pitanju“, naveo je Vujanović.
On je podsjetio da je tokom obavljanja funkcije predsjednika Crne Gore, od 2003. do 2018. godine, imao brojne susrete sa najvišim hrvatskim zvaničnicima, tokom kojih se razgovaralo o bilateralnim odnosima, privrednoj saradnji i evropskim i evroatlantskim integracijama.
Posebno je izdvojio sastanak sa tadašnjom hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor, održan 22. februara 2010. godine u Podgorici, kojem je domaćin bio tadašnji premijer Crne Gore Milo Đukanović.
„Razgovori sa hrvatskom premijerkom bili su posvećeni našoj privrednoj saradnji i podršci koju smo imali od Hrvatske u našim evropskim i evroatlantskim integracijama, kao i potencijalno mogućoj podršci Vlade Hrvatske njihovoj tada moćnoj kompaniji ‘Konstruktor’, koja je imala namjeru da obezbijedi bankarski kredit za izgradnju našeg auto-puta, u čijem dijelu bi bila koncesionar. Ova hrvatska kompanija je očekivala garanciju od Vlade Hrvatske. Kako kompanija nije obezbijedila kredit, nije se ostvarila ni njena ambicija, pa smo, što je javnosti poznato, i finansijski i građevinski auto-put, u najzahtjevnijoj dionici, izgradili sa partnerima iz Kine“, kazao je Vujanović.
Kako je naveo, sastanak sa Kosor smatra značajnim i zbog njene uloge u rješavanju spora Hrvatske i Slovenije tokom hrvatskog pristupanja Evropskoj uniji.
Podsjetio je da je Kosor, u bilateralnoj komunikaciji sa tadašnjim slovenačkim premijerom Borutom Pahorom, doprinijela deblokadi tog procesa, a da je 9. decembra 2011. godine u Briselu, zajedno sa tadašnjim predsjednikom Ivom Josipovićem, potpisala Ugovor o pristupanju Hrvatske Evropskoj uniji.
Vujanović je naveo da je sa hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem imao brojne susrete i četiri zvanične posjete, dvije u Crnoj Gori, 2003. i 2008. godine, i dvije u Hrvatskoj, 2007. i 2009. godine.
Sa Ivom Josipovićem imao je tri zvanične posjete, 2010. i 2013. godine u Crnoj Gori i 2011. godine u Hrvatskoj.
Podsjetio je i da je 1. jula 2013. godine, kao gost Josipovića, prisustvovao proslavi ulaska Hrvatske u Evropsku uniju u Zagrebu, kada se sastao sa tadašnjim premijerom, a sadašnjim predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem.
Među susretima sa bivšom hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović izdvojio je njenu inauguraciju 15. februara 2015. godine i svoju posljednju predsjedničku posjetu Hrvatskoj 23. februara 2018. godine.
Prema njegovim riječima, u svim tim razgovorima pitanje privremenog režima na Prevlaci nije predstavljalo problem, već otvoreno pitanje koje treba riješiti prijateljskim dijalogom dvije susjedne države.
Vujanović je istakao da je Crna Gora, nakon učešća Jugoslovenske narodne armije u napadu na Dubrovnik i, kako je naveo, istorijski važnog izvinjenja Mila Đukanovića, kroz otvorene i prijateljske odnose sa Hrvatskom uspjela da izgradi primjer dobrosusjedske saradnje.
„Prema tome, zaključiću, pitanje privremenog Sporazuma o Prevlaci nikada za Crnu Goru i Hrvatsku nije bio problem, već otvoreno pitanje koje će se ili bilateralno ili na međunarodnom sudu riješiti. Pošto ga do sada bilateralno nijesmo riješili, a realno nije bilo nikakve potrebe da se njegovo rješenje forsira jer, ponoviću, nikada nijesmo imali u tom prostoru međudržavni incident, treba se obratiti međunarodnom sudu i u duhu dobrosusjedskih odnosa presudom tog suda trajno riješiti ovo granično pitanje“, poručio je Vujanović.
On smatra da praksa međunarodnog suda pokazuje sklonost da dugotrajna privremena rješenja, koja su se decenijama primjenjivala bez incidenata, presudom budu pretvorena u trajna.










