Kako ističu, javnu raspravu za ovaj planski dokument, koji je necjelovit i nepotpun, pokrenulo je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, a ona se okončava danas.

Zona tog planskog dokumenta obuhvata i dva poznata basena crvenog mulja, ali i deponiju čvrstog otpada KAP-a, na koje su godinama taloženi štetni produkti nastali proizvodnjom aluminijuma u nekada vodećoj podgoričkoj fabrici, koja je potom, kroz nisku cijenu u stečajnom postupku, postala vlasništvo Veselina Pejovića iz Nikšića i njegove Uniprom grupe.

„Planirana je izgradnja solarnih elektrana KAP kapaciteta 33,75 MW i KAP II kapaciteta 12,9 MW. S obzirom na to da se na lokacijama za gradnju solarnih elektrana već nalaze objekti, potrebno je njihovo uklanjanje. Vlasništvo parcela na kojima će se graditi elektrane vode se na Uniprom KAP i Uniprom Progress”, kaže se u dokumentu, ali bez navođenja tih investicionih troškova, dok je planirani opseg zauzetosti solarnih elektrana Uniproma oko 78 hiljada kvadrata.

U ASP dodaju da, iako baseni crvenog mulja i deponija čvrstog otpada obuhvataju više od pola miliona kvadrata obuhvaćenih planom, ovaj dokument ne sadrži ni procjenu neophodnih ulaganja u njih, već se ukazuje da su crna ekološka tačka i da je potrebna sanacija, remedijacija i rekultivacija.

“Nakon toga bi se mogla obavljati naučna istraživanja, ali se planom ostavlja prostor da se u budućnosti lokacija može koristiti i za obnovljive izvore energije, poput solarnih elektrana. Planski dokument ostavlja prostor za gradnju postrojenja za otpadne vode u KAP-u, jer do sada završavaju u Morači. Na nekadašnjoj lokaciji separacije firme “Crnagoraput”, uz magistralu od Podgorice ka Baru, planom se dozvoljavaju objekti centralnih djelatnosti (ugostiteljski objekti, tržni centri, poslovne zgrade…), ali ni tu nema procjene ulaganja, već se samo navodi da se želi rekultivisati degradirani prostor da bi dobio na vrijednosti”, navode u ASP.

Kako kažu, u dokumentu se navodi da je postojeći indeks izgrađenosti 0.07, a planira se njegovo uvećanje na čak 0.32.

Takođe se navodi da je postojeći broj zaposlenih u okviru KAP-a oko 1,7 hiljada, ali to nije potkrijepljeno niti jednim izvorom. Planom se predviđa zaposlenost 3.832 osobe, ali je, ističu u ASP, potpuno nejasno kako se došlo do tog broja.

“Na par šturih stranica nazvanih „ekonomska analiza”, daje se procjena godišnjeg prihoda od zarade za projektovanih 3.832 zaposlena, koji su računati na prosječnu platu od hiljadu eura, pa bi porez na zarade bio oko 400 hiljada. Istovremeno se kao prihodi navode porez na dodatu vrijednost, na dobit, prihodi od naknada za građevinsko zemljište, ali bez njihovih procjena. I dok su u potpunosti izostali parametri o investicijama, planski dokument daje sumu neophodnih ulaganja u javnu infrastrukturu (što je u najvećoj mjeri obaveza javnih vlasti), pa se taj trošak za saobraćajnu, hidrotehničku, elektroenergetsku, pejzažnu infrastrukturu predviđa na 60 miliona. Sve ovo dokument čini necjelovitim i manjkavim, dok je nedopustivo da se u planu pojedini podaci o stanju flore ili faune na lokaciji citiraju iz davnih 2008. ili 2009. godine, što ne doprinosi njegovom kvalitetu i ukazuje da je dio podataka zastario”, poručuju iz Akcije za socijalnu pravdu.