„Privrednicima se donose rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti i najavljuje se pečaćenje objekata, ne zato što ne žele da poštuju zakon, već zato što im nije omogućeno da dobiju potrebna odobrenja“, kazao je Konić.
On je istakao da je do problema došlo zbog kašnjenja Ministarstva turizma u donošenju atlasa kupališta, zatim kašnjenja Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom u raspisivanju tendera, te zastoja u davanju saglasnosti od strane glavnog državnog arhitekte.
„Zbog svega toga danas imamo situaciju da od 111 kupališta, odobrenja za rad ima samo 18 privrednika, dok je od 83 ugostiteljska objekta na šetalištu dozvole dobilo svega 15“, naglasio je Konić.
On je pohvalio rad lokalne turističke inspekcije koja je, kako je rekao, pokušavala da maksimalno odloži izvršenje mjera, ali je prostor za djelovanje iscrpljen.
„Do sada je donijeto 14 rješenja o zabrani rada na šetalištu“, dodao je on.
Konić smatra da je riječ o sistemskom problemu, te da odgovornost snosi Vlada Crne Gore, resorna ministarstva, služba glavnog državnog arhitekte i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.
„Očekujemo hitnu reakciju i apelujemo da se procedure odmah odblokiraju kako bi privrednici dobili rješenja i kako bi se spasila sezona. Svaki izgubljeni dan znači manje gostiju, manje prihoda i manje radnih mjesta“, poručio je Konić.
Govoreći o stanju u opštini, kazao je da je do sada kategorizovano više od 38.500 ležajeva, što je rekordan broj.
Istakao je da je Opština Budva učinila sve kako bi procedure bile ubrzane, ali da problem leži u državnoj administraciji.
„Poruka privrednicima i građanima je da ostanemo jedinstveni i glasni, da sačuvamo sezonu i ime Budve kao turističke destinacije“, zaključio je Konić.
