Proces legalizacije teče sporije nego što je planirano, a nakon konslutacija sa lokalnim samoupravama Vlada je Skupštini ponovo uputila izmjene zakona. Iz Ministarstva urbanizma pojašnjavaju da su to uradili kako bi uvažili sve sugestije i ostvarili najbolje rezultate, te da nema razloga za sumnju u cijeli proces.

Državna sekretarka Ministarstva urbanizma Marina Izgarević Pavićević kazala je da je rok za legalizaciju produžen zbog izmjena Zakona, kako bi se proces unaprijedio i sa ciljem da sve bude urađeno na adekvatan način.

“Crna Gora nema dovoljno kadrovskih kapaciteta, ali ja mislim da sa kadrovskim kapacitetima sa kojima raspolažemo treba da uložimo maksimalan napor kako bismo posao izveli do kraja”, kazala je Izgarević Pavićević.

Direktor Uprave za nekretnine Marko Bulatović izjavio je da je nakon izmjena Zakona o državnom premjeru i katastru, danas svim područnim jedinicama poslata izmjena pravilnika koja je juče stupila na snagu.

“Tako da postupci ovjera elaborata pri područnim jedinicama će moći da otpočnu”, kazao je Bulatović.

Objasnio je da građani koji su poslali elaborate od 14. avgusta, neće biti uskraćeni.

“Svi koji su poslali elaborate, njihovi podaci biće obrađeni”, kazao je on i potvrdio da je to korak koji im je neophodan da bi ušli u proces, odnosno upis u katastar.

Predstavnik mještana Malog brda i Momišića Gordan Grdinić kazao je da će geodetske organizacije tražiti dodatni novac od građana kako bi izvršili kontrolu ortofoto snimka preko obrasca koji izdaje Direkcija.

“Tražiće dodatnu naplatu od građana u visini od 50, možda i više eura”, kazao je Grdinić.

On je pojasnio da je provijenjena vrijednost državnog zemljišta na kojem je gradio 132 eura po kvadratu.

“Po DUP-u određena mi je parcela od 677 kvadrata, to je 89.364 eura i to je bilo u to vrijeme. Najgore je što mi sada imamo nezvanične informacije od ljudi koji rade u Direkciji za imovinu da će tržišna cijena sada da bude 300 eura. Čista računica, 300 eura, 500 kvadrata, to će biti 150 hiljada eura. To nije zvanično, ali rečeno nam je da će tako da bude”, kazao je Grdinić.

Njegovo je mišljenje da bi proces trebalo prodžiti barem na godinu.

Izgarević Pavićević objasnila je da oni koji su predali elaborate po starom zakonu, 2017. godine, ne moraju da vrše dopune koje su neophodne po novom zakonu, ali uslov je da nije bilo dogradnje nakon ortofoto snimka iz 2018. godine.

“Dopune nijesu neophodne ukoliko je elaborat koji je aktuelan u svemu odgovarajući u odnosu na snimak koji je napravljen 2018. godine, a to će konstatovati Komisija koja ima tri člana, a koju organizuje lokalna samouprava”, kazala je ona.

Poručila je da je veliki broj lokalnih samouprava ispunilo svoju obavezu i formirao komisije koje su već na terenu i izviđaju objekte.

Od početka procesa legalizacije, od 2017. godine podnijeto je 67.855 zahtjeva, a od toga je legalizovano 3.833 objekta. Od stupanja na snagu Zakona o legalizaciji bespravnih objekata od 14. avgusta 2025. godine do kraja godine podnijeto je 2.770 zahtjeva.

Izgarević Pavićević kazala je da je to evidencija o broju podnijetih zahtjeva nezavisno od toga da li su kompletirani. Na pitanje novinara ko je odgovoran zašto nije bilo više zahtjeva i što se produžava rok, ona je kazala da je veliki broj faktora od kojih je jedan izmjena Zakona koja je zavisila od skupštinske procedure.

Bulatović je kazao da je po podacima Uprave za nekretnine do juče ukupno poslato 6.505 zahtjeva za upis bespravnih objekata, od čega je najviše iz Podgorice (1.683), Bara, Budve i Žabljaka.

Načelnica katastra u Žabljaku Gordana Stevović kazala je da su geodetske organizacije bile pod pritiskom građana, a zatim i katastar. Istakla je da ima briga da li će izmjenama Zakona biti postignut cilj zakonodavca.

“Smatram da nije dovoljno podvučena crta kod naših građana i nesavjesnih gradilaca da ne grade više nelegalno.  Ne znam ni da li smo omogućili pravednost prema svima koji su gradili nelegalno”, zaključila je ona.