Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine više od 727 hiljada osoba širom svijeta život završi suicidom, što znači da svakih 40 sekundi jedna osoba izvrši samoubistvo.
“Svaki izgubljeni život je jedan više nego što kao društvo možemo da priuštimo. Podaci nam, ipak, govore da se većina suicida može spriječiti, zato je važno da ulažemo više napora u prevenciju i zajednički gradimo kulturu razumijevanja i podrške”, saopštili su iz KCCG.
Svjetski dan prevencije samoubistava, koji se obilježava svake godine 10. septembra, prilika je, ocijenjeno je, da se podsjeti na ozbiljnost ovog javno zdravstvenog izazova.
Cljevi održivog razvoja Ujedinjenih nacija predviđali su smanjenje broja smrtnih slučajeva od suicida za 33 odsto do 2030. godine, ali napredak do danas iznosi svega 12 odsto.
“Očigledno je da živimo u vremenu krize mentalnog zdravlja, i moramo djelovati hitno, saosjećajno i uz znatno veća ulaganja u prevenciju suicida i mentalno zdravlje uopšte”, poručili su iz KCCG.
Iako je tokom protekle godine zabilježen manji broj suicida od ranijeg prosjeka, Crna Gora se i dalje nalazi u vrhu evropske ljestvice po stopi suicida, gotovo dvostruko iznad prosjeka, “što jasno ukazuje da se ovom problemu i dalje ne posvećuje dovoljno pažnje na nivou zdravstvenih i socijalnih politika, pa tako i dalje nemamo strategiju za prevenciju suicida”.
“Ako znamo da svako samoubistvo ima dalekosežne društvene, emocionalne i ekonomske posljedice i duboko pogađa kako pojedince i tako i njihove porodice, zajednice i cjelokupno društvo, onda moramo znati i da je krajnje vrijeme da se ovom temom moramo ozbiljnije baviti”, ukazali su iz Kliničkog centra.
Tema obilježavanja za period 2024–2026. godine je „Promijenimo narativ o samoubistvu“, a ovogodišnji slogan „Započnimo razgovor“ naglašava važnost trenutka da iz kulture ćutanja, stigme i nerazumijevanja pređemo u kulturu otvorenosti i empatije.
“Promjena narativa znači podsticanje pojedinaca, zajednica, organizacija i institucija da otvore iskrene razgovore o suicidu i mentalnom zdravlju – jer samo razgovorom možemo rušiti barijere i graditi društvo zasnovano na razumijevanju i solidarnosti”, navedeno je.
Promjena narativa o suicidu znači da moramo konačno preduzeti značajne korake da iz kulture ćutanja i stigme pređemo u kulturu otvorenosti, empatije i podrške.
“To podrazumijeva i sistemske promjene – politike koje prioritizuju mentalno zdravlje, veći pristup kvalitetnijim uslugama i ulaganje u istraživanja i intervencije zasnovane na dokazima. Promjena narativa znači i njegovanje saosjećanja prema onima koji žive i bore se sa suicidalnim mislima i osjećanjima”, saopšteno je.
IZ KCCG su ukazali da ona nijesu znak slabosti, već velike patnje i bola, a razgovor o njima ne povećava rizik, već naprotiv, otvara prostor za adekvatnu podršku i može biti put ka oporavku.
“Suština je u aktivnom slušanju bez osuđivanja, pokazivanju razumijevanja i usmjeravanju na dostupne izvore pomoći i podrške”, pojašnjeno je.
Klinika za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore podsjeća građane da je dostupna linija 1555 za psihološku podršku, koja svakome nudi priliku da potraži pomoć u kriznim trenucima.
Klinički centar Crne Gore, će u oktobru, najavljeno je, u saradnji sa kompanijom CrossMedia, pokrenuti nacionalnu inicijativu „Hajde da pričamo“.
“Ova inicijativa će građanima pružiti jedinstveni servis sa korisnim informacijama, savjetima, edukativnim sadržajima i kontaktima za psihološku pomoć, na jednom mjestu. Ovom inicijativom želimo da podstaknemo otvoren razgovor o mentalnom zdravlju, osnažimo građane da potraže podršku kada im je potrebna i doprinesemo prevenciji suicida u Crnoj Gori. Zajedničkim snagama možemo graditi razumijevanje, otvoriti razgovor i učiniti podršku dostupnijom svima”, poručučeno je iz Kliničkog centra.
