Položeni vijenci na grobno polje “Topole”, Vučić na čelu delegacije Srbije

U Spomen-području Donja Gradina položeni su vijenci i cvijeće na grobno polje “Topole”, a vijenac je ispred delegacije Srbije položio predsjednik Aleksandar Vučić.

U delegaciji Srbije su i ministri Bratislav Gašić, Nenad Vujić, Jagoda Lazarević i Milica Đurđević Stamenkovski.

Vijence su položili i delegacija Republike Srpske na čelu sa predsjednikom Sinišom Karanom, delegacije Sjedinjenih Američkih Država na čelu sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika za praćenje i borbu protiv antisemitizma Jehudom Kaplounom, delegacija Izraela koju predvodi savjetnik u ambasadi te zemlje Isak Grin, Udruženje bivših logoraša iz Drugog svjetskog rata, delegacija Roma i predstavnici diplomatskog kora.

Macut: Pamćenje je čin poštovanja, a ne osvete

Predsjednik Vlade Srbije Đuro Macut, povodom Dana sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, u Drugom svjetskom ratu, poručio je da se danas sjećamo nevinih žrtava sa pijetetom, ali i sa naučenom važnom lekcijom, saopštila je Vlada.

“Sa dubokim bolom osvrćemo se i na 81 godinu od proboja posljednje grupe logoraša iz Jasenovca. Oba ova povoda snažna su opomena koja i danas snažno odjekuje, a treba da odjekuje i u budućnosti – da se nikad ne bi ponovila. Sjećanje na njihovo stradanje obavezuje nas da budemo dostojni njihove žrtve. Ne samo kroz tugu, već kroz odgovornost”, rekao je Macut.

On je istakao da se na mjestu kao što je Jasenovac učimo da je pamćenje čin poštovanja, a ne osvete.

Vjeruje da je snaga jednog naroda u tome da sačuva istinu, ali i da gradi budućnost u kojoj se zlo nikada više neće ponoviti.

“Srbija ostaje posvećena kulturi sjećanja, njegovanju istine i izgradnji mira i saradnje sa svima. Samo tako možemo biti sigurni da generacije koje dolaze žive u svijetu dostojnom čovjeka”, poručio je Macut.

Đurđević Stamenkovski: Nikada više ne smijemo potcijeniti zlo

Srbi su uvijek imali duh da oproste, ali danas imamo i dovoljno samopoštovanja da pamtimo zlo koje nam se dogodilo, poručila je ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Milica Đurđević Stamenkovski u Kozarskoj Dubici, na Memorijalnoj akademiji “Majka Kozara” povodom obilježavanja 81 godine od proboja posljednje grupe logoraša iz koncentracionog logora Jasenovac.

Ministarka je navela da su Srbi uvijek vjerovali u čovjeka, a nikada u ideologije i u to da zlo može da obuzme “one koje smo smatrali svojim komšijama i bližnjima”.

“Nikada više ne smijemo dozvoliti da potcijenimo zlo i da pod pritiskom ne pamtimo ono što nam se dogodilo. To treba da bude naša poruka zauvijek”, naglasila je Đurđević Stamenkovski.

Između ostalog, navela je da Srbija i Republika Srpska stvaraju zajednički prostor kulturnog sjećanja, pamćenja i zajedničkih vrijednosti u kojima ne dozvoljavaju da bilo ko drugi vrši reviziju istorije, da falsifikuje činjenice i potcenjuje ono što se dogodilo za vrijeme djelovanja NDH.

Heroina Jasenovca o strahotama koje je preživjela

Preživjela logorašica Jelena Buhač Radojčić kaže da su najstrašnija sjećanja na Jasenovac sam ulazak u logor i ubistvo jedne Jevrejke.

Kada su joj ispale minđuše, kaže da ju je jedan ustaša prislonio uz zid i potom ubio rekavši da će svi koji kriju srebro ili zlato proći tako.

Kao drugo strašno sjećanje navodi da je jednom prilikom sjedila uz taj zid koji i dalje postoji u Gradiški i posmatrala jednu baku.

“Gledala sam jednu baku. Bila sam sama bez mame, samo je brat Ilija bio sa mnom i ja sam sjedila i gledala je kako glođe kost i vadi srž iz te kosti”.

Bolan trenutak bio je i njen rastanak sa majkom.

“Majka je tražila sliku mog tate. Ja sam rekla da je nemam. I onda mi je majka udarila šamar i ja sam izvadila tu sliku iz nedara i dala joj. I ona je posle rekla: ‘Jelo, čuvaj braću, oni su muška djeca, ali ja sam izgubila oba brata u Zagrebu'”, prisjetila se Jelena Buhač Radojčić.

 Donja Gradina – najveće stratište

U Spomen-području Donja Gradina biće služen parastos i pomen žrtvama genocida, položeni vijenci i cvijeće na grobno polje “Topole”, nakon čega je planirano obraćanje zvaničnika.

Sistem logora smrti NDH obuhvatao je oko 80 logora, a Donja Gradina kao najveće stratište u sistemu koncentracionih logora Jasenovac formirana je avgusta 1941. godine.

Posljednji preživjeli zatočenici ustaškog koncentracionog logora Jasenovac počeli su proboj 22. aprila 1945. godine da bi se spasili iz te fabrike smrti, najveće na jugoistoku Evrope.

Prema podacima Spomen-područja Donja Gradina, u koncentracionom logoru Jasenovac stradalo je 700.000 ljudi, među kojima 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja i 127.000 antifašista. Među ubijenima je i 20.000 djece.

Vlada Republike Srpske proglasila je 27. april Danom žalosti povodom sjećanja na žrtve ustaškog genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH od 1941. do 1945. godine.