Druge pozitivne stvari su, kako je dodao,  bile jaka turistička sezona, fiskalno uravnotežena godina bez lomova i bez većih izazova.

“Godina je sa te strane prošla dobro. Negativnosti su velika zavisnost od građevinarstva, prodaje nekretnina, turizma sa jedne strane i odsustvo industrijske proizvodnje i inovacija u tehnologiju što bi bilo potrebno. Produktivnost rada pada, to smo i prošle godine konstatovali, jedna od negativnih stvari je inflacija, značajno je porasla nakon ljetnjih mjeseci i drži se ispod pet posto. Imamo rast potrošnje koja je značajan u odnosu na proizvodnju i rast uvoza koji u procentima značajno raste u odnosu na izvoz”, istakao je Gajević.

Prema njegovim riječima, turizam i strane direktne investicije kakvi god da su generisali su rast ove godine.

“Mi oni što izvozimo i prodajemo kroz turizam i ugostiteljstvo. Strane direktne inversticije su najvećim stepenom nažalost išle u kupovinu nekretnina što je neproduktivna investicija. Sve je to super, nekretnina se kupi od toga nema multifikacije, zbog toga se sa ekonomske strane ne doživaljava kao srećna vrsta investicije. Treća stvar koja je trebala da generiše bruto društveni proizvod je bila energetika, ove godine smo imali ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja i određene disbalanse oko izvoza i uvoza električne energije. Ove dvije grane su odlučivale o BDP. Dugoročno gledajući takva struktura privrede je rizična, insistiram na ulaganje i rast u industrijsku proizvodnju u inovacije i znanje koje je esencijalna potreba ovog društva”, naglasio je on.

Gajević je naveo da je za 2026. godinu umjereno optimističan.

“Mi imamo prognoze tu do tri posto rast, i to ako bude bilo bi super u odnosu na ostale evropske ekonomije. Htjeli mi ili ne zaduženost postaje svakodnevica i ove godine pokušavamo da se zadužimo za tri milijarde eura. Jačanje globalnih kretanja najviše će uticati na Crnu Goru, ukoliko dođe do smirivanja tenzija doći će do rasta investicija i to će biti najpozitivnija stvar”, dodao je on.

Istakao je i da ukoliko bi došlo do smirivanja rata u Ukrajini, taj rat najviše utiče na nas, smatra da bi investicioni apetiti u regionu porasli.

“Imali bismo slobodnije inestiranje, značajan udio investicija koje su zahvaljujući ovom ratu zamrle. Sa druge strane, cijene energenata, ukoliko bi taj rat stao došlo bi do pada cijene energenata i ono što je još bitnije je njihova dostupnost.  Imali bi dostupnost energenata koja je sad već diskutabilna.. U Crnoj Gori manje više jer ne koristimo mnogo gas, dok u drugim evropskim zemljama sva industrijska postrojenja funkcionišu na bazi tečnog gasa”, naglasio je on.

Napomenuo je i da bi kraj tog rata bio pozitivan za  Evropu u cijelini.

“Svako vrijeme treba iskoristiti na pravi način. Očekujem od države i od građana da 2026. iskoriste pravilno, da se donesu strategije razvoja, šta je naš cilj u budućnosti da se strategije inkorporiraju u državnu ekonomsku politiku i da se u skladu sa tim strategijama definišu ciljevi. Kad budemo imali ciljeve, strategije imali znaćemo koje pravce treba da imamo. Preporučujem da 2026. godinu iskoristimo na pravi način –  što više rada, što više štednje, više zalaganja, obrazovanja i to je to”, zaključio je on.