Iz HRA ocjenjuju da javni funkcioneri, pa i direktor Uprave policije, moraju trpjeti viši stepen kritike, uključujući i oštru ili uvredljivu retoriku, u okviru političke debate u demokratskom društvu.

“Poslanik Nove srpske demokratije Milan Knežević obaviješten je 27. februara 2026. godine da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica protiv njega podnijeli zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka pred Sudom za prekršaje u Podgorici zbog prekršaja – grubo vrijeđanje na javnom mjestu – iz člana 7 stav 2 Zakona o javnom redu i miru na štetu direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. Postupak je pokrenut zbog izjave koju je Knežević dao 31. decembra 2025. godine za vrijeme protesta građana Zete. Knežević je tom prilikom, kritikujući postupanje policije prema građanima, direktora policije nazvao nadimkom „Bukva“. Iako se taj izraz može doživjeti kao uvredljiv, prema ustaljenoj praksi Evropskog suda za ljudska prava, sloboda izražavanja štiti i izražavanje koje uključuje određenu dozu vrijeđanja, pretjerivanja ili provokacije, kada je riječ o pitanjima od javnog interesa”, navodi se u saopštenju.

Kako dodaju, u ovom slučaju sporni izraz upotrijebljen je u kontekstu političkog protesta i kritike postupanja policije prema građanima. Kako se izjava odnosi na visokog javnog funkcionera, prag dopuštene kritike je znatno širi, smatraju u HRA.

“Evropski sud za ljudska prava je, primjera radi, u presudi Oberschlick v. Austria (No. 2) ocijenio da nazivanje političara „idiotom“ može biti dopušteno u političkoj debati. U predmetu Gaspari v. Armenia (No. 2) taj sud je takođe zaključio da izrazi poput „huligan“, „idiot“, „zvijer“ ili „ološ“, upućeni šefu policije tokom protesta, mogu biti dio političke kritike vlasti koja se toleriše. Slično tome, zaključio je i da lokalni predsjednik Zelenih u Hrvatskoj nije smio biti kažnjen za uvredu, iako je tokom političke debate predsjednika opštine nazvao „bubašvabom” (Bon v. Croatia). U presudi Castells v. Spain , taj sud je naglasio da je sloboda izražavanja posebno važna za izabrane predstavnike naroda, jer oni zastupaju interese svojih birača i ukazuju na pitanja od javnog interesa”, podsjećaju u saopštenju.

U HRA smatraju da pokretanje prekršajnog postupka zbog ovakvog izraza predstavlja nesrazmjerno ograničenje političkog govora i odstupa od standarda slobode izražavanja koje je uspostavio Evropski sud za ljudska prava. Ovakav policijski potez, kako ukazuju, može se tumačiti i kao zloupotreba aparata državne represije radi zaštite ličnih osjećanja direktora policije.

“Očekujemo da Uprava policije preispita odluku i odustane od prekršajnog postupka. Ako do toga ne dođe, Sud za prekršaje u Podgorici ima obavezu da adekvatno razmotri i primijeni sve relevatne standarde Evropskog suda za ljudska prava u cilju zaštite slobode izražavanja u političkoj debati”, zaključuje se u saopštenju.