“Ukoliko se ove informacije potvrde, takve mjere ne odgovaraju procijenjenom riziku od bjekstva, naročito imajući u vidu da je lice, prema javno dostupnim podacima, nudilo visoko jemstvo, što samo po sebi ukazuje na postojanje povećanog rizika. Podsjećamo da sud u ovakvim slučajevima ima zakonsku mogućnost da izrekne strože mjere nadzora, uključujući elektronski nadzor i nanogicu, kontinuirani policijski nadzor, praćenje komunikacija uz sudsku odluku, obavezno javljanje nadležnom organu, zabranu kontakta sa određenim licima, jemstvo, kao i ograničenje kretanja”, navodi on.
Internacionalna policijska organizacija takođe naglašava da pojedinci, iz neznanja ili nerazumijevanja nadležnosti, često nepravedno prebacuju odgovornost na policiju.
“Policija u ovakvim slučajevima postupa isključivo po izrečenim sudskim mjerama i u okviru zakonskih ovlašćenja. Svako postupanje izvan tih okvira predstavljalo bi zloupotrebu službenog položaja, što policija striktno izbjegava. Zakon je jasan , odgovornost za donošenje mjera nadzora leži na sudu, dok je policija odgovorna za njihovu primjenu i realizaciju, a ne za izbor ili ocjenu njihove adekvatnosti. Na osnovu dugogodišnjeg iskustva u radu policijskih struktura, naglašavamo da se nadležnosti i zakonske procedure moraju striktno poštovati, kako bi se spriječilo prebacivanje odgovornosti između pravosudnih organa i policije”, ističe Šćekić.
Internacionalna policijska organizacija očekuje da nadležne institucije pruže detaljne i precizne informacije o izrečenim mjerama nadzora, šta su one konkretno obuhvatile, kao i o njihovom sprovođenju, kako bi se mogao donijeti konačan i utemeljen stav o njihovoj efektivnosti i adekvatnosti u odnosu na procijenjeni rizik od bjekstva.
