Prema podacima Monstata za 2024. godinu, 20 odsto stanovnika ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva, dok UNICEF navodi da se u toj zoni nalazi svako treće dijete. Prag rizika od siromaštva definisan je kao manje od 331 euro mjesečno po osobi, odnosno 695 eura za četvoročlanu porodicu.
Najugroženiji su nezaposleni, kod kojih stopa siromaštva iznosi 39 odsto, jednoroditeljske porodice sa 34 odsto, te domaćinstva sa troje i više djece (29 odsto). Medojević ističe da i zaposleni sa minimalnim platama, pa čak i prosječnim, teško pokrivaju minimalnu potrošačku korpu, koja prema podacima Unije slobodnih sindikata iznosi 2.000 eura.
„Svi programi koji su do sada sprovođeni, uključujući povećanja plata i penzija, nijesu značajno poboljšali položaj socijalno ugroženih. Njihova primanja u posljednjih pet godina porasla su tek 20 do 30 eura, dok su troškovi života drastično skočili“, kazala je Medojević.
Dodala je da čak 47,9 odsto građana ne može da podnese iznenadne finansijske troškove, dok 22,3 odsto redovno ne uspijeva da plaća stanarinu ili rate kredita. Više od polovine stanovništva (55,7 odsto) ne može da priušti sedam dana odmora van kuće.
Predsjednica Banke hrane ukazala je i na manjak sistemskih rješenja, poput socijalnih stanova ili socijalne penzije, koji bi, kako kaže, pomogli najsiromašnijima.
„Obaveza države je da unaprijedi Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti i obezbijedi da svaka osoba kojoj je pomoć potrebna ostvari pravo na socijalnu podršku koja garantuje ne samo osnovnu egzistenciju, već i dostojanstven život“, naglasila je Medojević.
Ona je zaključila da prosječna porodica u Crnoj Gori danas živi na ivici siromaštva, te pozvala nadležne da hitno usvoje dokumente i programe koji će se baviti trajnim rješavanjem problema socijalne isključenosti.
