Ukupan agrobudžet Crne Gore čini dva odsto državnog budžeta, dok je u EU pet odsto. Za ovu godinu suma je porasla 0,3 odsto, dok je inflacija 3,1 odsto tako da se može reći da podrška države poljoprivredi stagnira. Crna Gora je lani uvezla hrane za 842 miliona eura, što je rast za devet odsto ili 70 miliona u odnosu na 2024. godinu. Agrobudžet Crne Gore za 2026. povećan je za 0,3 odsto sa prošlogodišnjih 77,06 na 77,32 miliona eura ili za 260 hiljada eura više. Prosječni dnevni uvoz hrane lani je iznosio 2,3 miliona eura, ili skoro četiri eura po stanovniku. Iznosi premija i subvencija ostali su većinom isti kao i prethodnih godina, s tim što su promijenjeni neki programi u skladu sa EU metodologijama i što više novca ide kroz Agenciju za plaćanja, a ne direktno iz budžeta.
U obrazloženju programa agrobudžeta navedeni su ciljevi, a u njima piše da se želi postići veća domaća proizvodnja, odnosno smanjiti uvoz hrane. Podrška agrobudžetu od države ostala je značajno ispod prosjeka EU, a crnogorski poljoprivrednici ni ove godine nisu dobili mjeru povrata akciza na gorivo iako im je obećavana.
Predsjednik Poljoprivrednog kalstera Boško Miličić kazao je za ADRIA Televiziju da je stanje u Crnoj Gori alarmantno , upozoravajući da rast uvoza hrane prati stagnacija agrobudžeta, što dodatno slabi domaću proizvodnju i dovodi u pitanje održivost poljoprovrednog sektora.
“Vidi se ozbiljnost i odnos države prema poljoprivredi i proizvodnji hrane. Poslednjih godina sve više raste uvoz hrane, a sve manje je proizvodnje. Dovoljno hrane imamo jedino po pitanju jaja i pilećeg mesa, dok ostale hrane svega od 10 do 15 odsto domaće proizvodnje, a imamo potencijala”, naveo je Miličić.
Ističe da je država ove godine u odnosu na prethodnu, izdvojila oko 20 miliona eura manje za agrobudžet što i otežava položaj domaćih proizvođača.
“U poljoprivredu se mora ulagati, mi to ne radimo. Ovaj budžet je vrlo mali. Prošle godine smo vršili pritisak, tri protesta smo odradili da bi nešto postigli. Obećali su ministru Jokoviću da će biti 100 miliona eura opredijeljeno međutim od toga ništa. Čak je država ove godine u odnosu na prošlu 20 milona eura manje izdvojila za agrobudžet”, naveo je on.
Dodaje da poljoprivrednici ni ove godine nisu dobili mjeru povrata akciza na gorivo iako im je obećavana.
“U poljoprivredi imamo dva osnovna problema, prvi je budžet, a drugi je neadekvatna poljoprivredna politika. + Osnovne mjere u poljoprivredi bi bila da se ukinu akcize na gorivo jer smo jedna od rijetkih zemalja koja plaća akcize na gorivo koje nijesu baš male. + Onda porez na zemljište i na tome bi trebalo poraditi tako olakšati poljoprivrednicima i spasit ovo što se spasit može”, ističe Miličić.
Miličić poručuje da je neophodno snažnije ulagati u poljoprivredu, zadržati mlade na selu, te podstaći razvoj prehrambene industrije, kako bi se obezbijedila dugoročna stabilnost sektora. Bez sistematske podrške država nema napretka zbog čega je Poljoprivredni klaster i pokrenuo kampanju “Kupujmo domaće” s ciljem podizanja svijesti građana o značaju domaćie proizvodnje.
