Na pitanje u vezi nestanka šest registratora u kojima su se, prema pisanjima medija, nalazili podaci o dodjeli stambenih kredita državnim funkcionerima, koji su dio čuvene afere“Stanovi“, Mrvaljević je odgovorio da se broj preuzetih kutija arhivske građe ne poklapa sa sačinjenim zapisnikom pri preuzimanju.

„Svega nekoliko mjeseci nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, i po mom sudu dosta brzopleto, preuzeta je arhivska građa. Ja sam pronašao jednu zabilješku u Arhivu Crne Gore, koja srećom postoji i u kojoj je decidno naveden broj arhivskih kutija koji je preuzet od Generalnog skeretarijata Vlade Crne Gore. Međutim, taj broj se ne poklapa sa brojem koji je ranije sačinjen u zapisniku pri samom preuzimanju i to je nekih šest kutija arhivske građe koja je preuzeta”, kazao je Mrvaljević.

Mravljević je istakao da je on odmah to procesuirao.

„Prvo sam obavijestio inspekciju. Koliko mi je poznato, to je još uvijek kod Specijalnog policijskog odjeljenja. Izvjesno je da je nestalo tih šest kutija. Što se nalazi u tim kutijama ne mogu tvrditi, bilo je različitih medijskih navoda, ali će se istraživanjem vjerovatno morati doći do toga kako je došlo do svega“, kazao je Mrvaljević.

Kako je kazao, nesporno je da je to nestalo ili na putu od Vlade Crne Gore do državnog arhiva ili u samoj Vladi Crne Gore.

„S obzirom na to da je pri samom fizičkom preuzimanju konstatovano u Državnom arhivu od jedne odgovorne službenice, koja je u tom trenutku bila načelnica centralnog depoa, jer da ona nije odgovorno odradila svoj posao ili preuzela tu arhivsku građu na način kako to nije propisano, da u tom trenutku nije utvrdila makar ono što je mogla da utvrdi, a to je jedino broj arhivskih kutija, jer to je bila jako obimna građa koja je preuzeta i koja je, po mojim saznanjima, danima dolazila u državni arhiv, a ne samo u jednom danu kako je definisano. Zaista jeste došlo do tog broja kutija koji nedostaje, a u postupku će se utvrditi kako je do toga došlo i koja je to građa koja je nestala“, kazao je Mrvaljević.

Ističe da mu je poznato da je došlo do uništavanja građe u samoj Vladi Crne Gore.

„Koliko mi je poznato, radi se o stenogramima, ne znam da li o još nekoj vrsti građe, a ja podsjećam da, bez obzira što se arhivska građa koja je uništena nije nalazila u listi kateogrija arhivske građe, ne može se vršiti uništavanje građe bez saglasnosti Državnog arhiva, bez obzira da li je ona u listi kateogrije ili nije, ipak se radi o arhivskoj građi shodno propisima“, naveo je Mravljević,

Sa druge strane, dodje, upitno je i to kako je u toj listi kategorija izostala ta jedna kategorija, a u svim ranijim godinama, ta kateogorija je postojala i određeni broj godina koji se čuva.

„To je još jedan aspekt koji je trebalo ispitati“, zaključio je Mrvaljević.