Lokalitet je uklonjen iz Plana koncesija za 2026. godinu, kojim su bila predviđena detaljna geološka istraživanja i eksploatacija mineralnih sirovina.
U Informaciji Vlade navodi se da prilikom izrade Koncesionog akta nije moguće korigovati granice koncesionog polja, te je, shodno tome, prihvaćena primjedba da se lokalitet Donja Ržanica – Kaludra isključi iz Godišnjeg plana za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina za 2026. godinu.
Ovakva odluka uslijedila je nakon protivljenja mještana, predstavnika nevladinog sektora i dijela nadležnih institucija, uključujući Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Iz NVO „Tumbarica“ u prigovoru upućenom Vladi istakli su da bi planirano remećenje prirodnog ambijenta bilo suprotno Ustavu Crne Gore i važećim propisima.
„Ponuđeni plan je u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore, međunarodnim konvencijama i interesima lokalne zajednice. Tražili smo da se lokalitet Donja Ržanica – Kaludra izuzme iz Plana i da se odluke donose transparentno, uz učešće građana i struke“, naveo je u dopisu Vladi u ime NVO „Tumbarica“ Radomir Tomović.
On je naglasio da bi otvaranje kamenoloma direktno ugrozilo životnu sredinu, ali i kulturno-istorijske vrijednosti tog prostora.
„Lokalitet se nalazi u neposrednoj blizini Minine pećine, arheološkog nalazišta Tumbarica i drevnog nemanjićkog manastira „Ćelije“, odnosno u prostoru sa evidentnim i potencijalnim arheološkim nalazištima. Njihovo ugrožavanje imalo bi neprocjenjive posljedice“, ukazao je Tomović, dodajući da je predloženi plan suprotan međunarodnim obavezama Crne Gore koje proističu iz Evropska konvencija o zaštiti arheološkog nasleđa.
Tomović je juče u izjavi za „Dan“ pozdravio odluku Vlade, ističući da su uvažene dostavljene primjedbe.
„Usvajanje zahtjeva da se lokalitet „Gradine“ ukloni iz Plana koncesija pokazuje da su u ovom slučaju preovladali argumenti struke i interes javnosti. Zadovoljni smo što se neće narušiti ovaj istorijski, kulturni, arheološki i turistički atraktivan prostor“, poručio je on.
Sličan stav iznijeli su i predstavnici Mjesne zajednice Kaludra, upozoravajući da bi otvaranje kamenoloma značilo trajno narušavanje životne sredine, ugrožavanje kulturne baštine i usporavanje razvoja turizma, bez značajne koristi za lokalnu zajednicu.
Zahtjev za trajnu zaštitu Kaludarske rijeke
Mještani Kaludre zatražili su od Vlada da, pored odustajanja od izgradnje kamenoloma, donese i uredbu o trajnoj zaštiti Kaludarske rijeke, koja protiče kroz selo i neposredno pored lokaliteta „Gradine“. Kako navode, svako narušavanje njenog korita predstavljalo bi ozbiljan ekološki problem.
Podsjećaju da je na obalama rijeke, prije dvije decenije, uz blagoslov tadašnjeg mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohije, obnovljen manastir „Ćelije“, koji se smatra jednim od najljepših pravoslavnih hramova u Crnoj Gori.
„Kaludarska rijeka sa svojom okolinom predstavlja izuzetnu prirodnu oazu. Zbog svojih vrijednosti i značaja za lokalnu zajednicu, zaslužuje trajnu institucionalnu zaštitu“, poručili su mještani.
