„Ako predlažete ovakve zakone, morate ukazati i na prihodnu stranu“, istakao je Pejović gostujući u emisiji „Naglas“ na Javnom servisu.

Predlog je ocijenio populističnim, i naveo da URA to nije predlagala kada je bila na vlasti, a, kako kaže, imali su priliku.

„Ovaj zakon je težak 55 miliona eura. Kada predložite rashodnu, neophodno je da se predloži i prihodna strana“, rekao je Pejović.

Funkcioner URE Zoran Mikić, govoreći o Predlogu poslaničkog kluba Građanskog pokreta URA da se svoj djeci u Crnoj Gori poveća iznos dječijeg dodatka za 50 odsto, a koji nije dobio podršku poslanika rekao je da je naša država zemlja socijalne pravde, i da se mora obezbijediti da zakoni važe za sve.

„U ovom trenutku su najviše tom nepravdom pogođeni djeca i majkse sa troje i više djece. U toj kategoriji su i radnici onih preduzeća koja su otišla u stečaj. Socijalna pravda mora važiti za sve, jer ako nije tako, imaćemo građane prvog, drugog i trećeg reda“, rekao je Mikić.

Ocijenio je da je iznos dječjeg dodatka u prethodnih pet godina pojela inflacija.

„Za 30 eura djeca ne mogu na mjesečnom nivou da kupe užinu za školu“, rekao je Mikić u emisiji Naglas na TVCG.

Mikić je u odgovoru Pejoviću rekao da nije tačno da pribjegavaju populističkim mjerama.

„Pričaju o populizmu šampioni populizma u Crnoj Gori. Meni je neozbiljno da odgovaram na takve optužbe“, istakao je Mikić.

Rješenje za prikupljanje veće količine novca vidi u oduzimanju nelegalno stečene imovine.

Pejović je podsjetio da PES-ov ministar radi na anti-mafija zakonu, dok URA-in predlog nije dobio zeleno svjetlo Brisela.

„Ali i dalje nijesmo čuli razloge za prihodnu stranu. Svako se zalaže za povećanje dječijih dodataka. Ali mi vodimo odgovornu ekonomsku politiku. Moramo voditi računa i o javnom dugu“, istakao je.

Poslanik DPS-a Andrija Klikovac rekao je da je iznenađen stavom PES-a da novca nema. Ukazao je na veliki broj rashoda iz budžeta, u kojoj se nabavljaju blindirana vozila, ili vozila za članove porodica najviših državnih funkcionera.

„Nije dovoljno 30 eura. Mora se u budžetu izvršiti alokacija rashoda, i naći će se tih 50 miliona eura“, istakao je Klikovac.

Klikovac je iznio niz podataka vezanih za ekonomsku situaciju, a Pejović kaže da Klikovac manipuliše informacijama koje je plasirao.

„Mi ne možemo da prevarimo institucije međunarodne. Pominjete nominalne vrijednosti duga, a nećete da kažete koliko je skočio GDP. Nemojte toliko da potcjenjujete narod“, istakao je Pejović.

Inflacija je, kaže Pejović, od 2020. godine bila oko 35 odsto.

„U međuvremenu penzije prosječne su se uvećale oko 80, prosječne plate oko 100 odsto…“, istakao je Pejović.

Predstavnica majki sa troje i više djece Željka Savković odgovorila je Klikovcu, i istakla da  želi da ga podsjeti da se njegova partija (DPS),  potrudila da svi građani žive na rubu siromaštva dok su bili na vlasti.

Savković je napravila retrospektivu svih događaja vezanih za naknadu za majke sa troje i više djece, i istakla da sa 36 godina radnog staža prima nešto više od 300 eura.

„Mora se promijeniti Zakon. Može da se uštedi i te kako. Gospodo poslanici, ukinite dnevnice koje dobijate kad uđete u poslaničke klupe. Zamislite da sam ja primala dnevnicu za svaku hemoterapiju koju sam tokom radnog dana priključivala pacijentima dok sam radila na odjeljenju za onkologiju“, rekla je Savković.

Vlada mora, prema njenim riječima, povećati naknade za majke i dječje dodatke, ali ne svima.

„Samo najugroženijima, iako nijesam za diskriminaciju bilo koje vrste“, istakla je Savković.

Na pitanje Klikovca, zašto ne protestuju protiv ove vlasti, Savković kaže da hoće, ukoliko zahtjevi ne budu ispunjeni.

Mikić je rekao Savkovićevoj da URA može staviti u Skupštinsku proceduru Izmjene Zakona koji reguliše naknade za majke sa troje i više djece.

Ekonomista Stevan Gajević kaže da je na budžetu da postigne fiskalnu stabilnost.

„Smatram da će biti kao i prošle godine neko zaduživanje. U samom projektovanju budžeta, budžetske jedinice dostavljaju predloge, i tako se već u avgustu pravi nacrt budžeta. Dječiji dodatak treba povećati, jer bi on djelovao pozitivno makroekonomski“, rekao je Gajević.

Gajević je stava da se mogu smanjiti rashodi u nekim oblastima, kao što su npr. zarade, naknade zarade i druge naknade državnih i javnih funkcionera

„Sve to može biti korektivna savka koja se može usmjeriti ka socijalnim davanjima“, kaže Gajević.

Kaže da moramo da shvatimo da smo mi država koja nema monetarnu politiku, već zajmovima pokriva sve „gaps“ sa kojima se suočavamo.

„Društveni aspekt budžeta mora biti racionalno ispoštovan“, istakao je Gajević.