Uprava za zaštitu imovinsko-pravnih interesa je zadužena sa 8.845 predmeta i to je broj na današnji dan. Taj broj se odnosi na sporove koji se odnose na parnične postupke, upravne, zemljišno-knjižne, krivične, vanparnične i druge“, ističe Perović.

Kako navodi Perović, najveći broj tužbi dolazi od građana i kompanija koje traže naknadu štete – bilo zbog neuređenih imovinskih odnosa, saobraćajne infrastrukture koja nije na zadovoljavajućem nivou, ili ujeda pasa.

„Kada govorimo o osnovama po kojim građani ili firme tuže Glavni grad, oni se odnosu na naknadu materijalne štete po osnovu faktičke eksproprijacije, nematerijalne štete zbog ujeda pasa, materijalne štete zbog nedostatka saobraćajne signalizacije“, pojašnjava Perović.

Dio odluka, kaže Perović, zavisi od sudske prakse, pa se dešava da presude budu nepovoljne za Glavni grad, iako zakonski osnov nije uvijek jasan.

„Svakako da za svaku odluku i za svako rješenje koje donesemo, ne postoje uvijek zakonski osnovi i samim tim odluka se bazira na sudskim praksama. Tako da, svakako to može biti i posledica načina funkcionisanja sistema, što svakako treba da se mijenja u narednom periodu, ali da se mijenja na način da se pristupa svakom pojedinačnom predmetu u cilju što efikasnijeg upravljanja“, istiće Perović.

Ogroman broj sporova, složena pravna osnova i neujednačena sudska praksa pokazuju da je neophodno unaprijediti upravljanje imovinsko-pravnim poslovima, kako bi se zaštitili interesi Glavnog grada i smanjili budući troškovi, zaključio je Perović.