Profesor i politikolog Žarko Puhovski iz Zagreba poručuje da je tačno da dug postoji, ali nije ni približan cifri od dvije milijarde. Puhovski napominje da će se o tome pregovarati, kao i o brodu Jadran. Stručnjaci su saglasni da je riječ o pozicioniranju dvije države uoči članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.

Pitanje vojne imovine je problem koji će Hrvatska i Crna Gora morati da riješe, ali je očigledno da je riječ o zauzimanju pozicija uoči evropskog puta Crne Gore, ocijenjuje profesor i politikolog Žarko Puhovski.

“Tu se radi o tome da obje strane pokušavaju cementirati svoje pozicije za dalje pregovore jer znaju da do njih mora doći. S tim je da je Crna Gora u neuporedivo slabijoj poziciji, naprosto svi znaju da se iz Podgorice, iz Sarajeva, iz Beograda ne može u Brisel drugčije nego kroz Zagreb”, objašnjava Puhovski.

I profesor bezbjednosti na našem i varšavskom univerzitetu Mehmedin Tahirović smatra da je riječ o tvrđenju pazara u predpristupnim pregovorima.

“To je proces dobijanja što više u ovim pregovorima prema Evropskoj uniji. Ja mislim da će biti sve više pritisaka”, ističe on.

Crna Gora ima dug prema Hrvatskoj na osnovu sukcesije vojne imovine, ali kako naglašava Puhovski, nerealna je cifra koju pominje savjetnica šefa diplomatije te zemlje Vanda Babić-Galić.

“Ne čini mi se realnim da bude i približno ovakoj cifri. To je potpuno nejasno odakle bi se baš pojavilo dvije milijarde kao iznos duga, ali neki dug sigurno postoji i o njemu će se pregovarati”, ocjenjuje Puhovski.

Da bi sukcesioni ugovor postao potpuno validan, trebalo bi, kako pojašnjava Mehmedin Tahirović, da dobije finalnu verziju potpisivanja.

“Ja kao profesor bezbjednosti, kao čovjek koji je učestvovao dugo vremena u Ministarstvu odbrane i integraciji Crne Gore u NATO, nikada nisam došao do saznanja da je taj sporazum potpisan”, kaže on.

Moraće se riješiti i kome pripada brod “Jadran”.

Za Puhovskog je nejasno na osnovu čega, kako se izrazio, Crna Gora svojata taj jadrenjak.

“Možda postoje dokumenti za koje ne znamo. Po sadašnjem stanju, po dokumentima koji su javno poznati iz crnogorske i iz hrvatske strane, doista nije jasno odakle pravo na jadrenjak, osim tako što se našao u crnogorskoj luci u tom trenutku, što baš nije dovoljno, iako je neki element”, kaže Puhovski.

Nešto što je bilo, ne može se vratiti, ali se mogu graditi dobri odnosi, podvlači Tahirović.

“Šta mora da se plati, platiće se, onako kako se može platiti”, dodaje.

Tahirović smatra da postoji rješenje za brod “Jadran”.

“Da on služi namjeni Hrvatske i Crne Gore na Jadranu za obuku i hrvatskih i crnogorskih kadeta, što tiče pomorstva”, predlaže profesor.

Podsjećamo, hrvatsko Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova poručilo je kako crnogorski ministar odbrane svjesno obmanjuje crnogorsku javnost ili je talac neke druge politike, nakon što je Dragan Krapović kazao da ne postoje dokazi o crnogorskom dugovanju Hrvatskoj više od dvije milijarde dolara na temelju vojne sukcesije.