“Pozdravljamo i inicijativu predsjednika Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, Borisa Mugoše, za održavanje sjednice sa predstavnicima Vlade i Aerodroma, na kojoj bi se razmotrile sve aktivnosti u vezi sa koncesijom. Očekujemo da se svi članovi Odbora odazovu i pokažu nivo odgovornosti koji ova tema zahtijeva. Upravo zato što je riječ o pitanju od najvišeg javnog interesa, i jer su u javnosti prisutne percepcije i snažne sumnje da se postupak želi okončati u korist južnokorejske kompanije Incheon International Airport Corporation, postupak mora biti vođen uz maksimalnu transparentnost, provjerljivost i institucionalnu kontrolu”, navodi se u saopštenju koje potpisuje predsjednik Sindikata Damjan Radulović.
Iz Sindikata predlažu da, pored procjenitelja (sudskih vještaka) koje je angažovala Uprava za državnu imovinu, budu uključeni i dodatni nezavisni procjenitelji. Cilj je, kako navode, što preciznija procjena i što širi stručni konsenzus o realnoj vrijednosti Aerodroma Crne Gore.
“Ovaj zahtjev je dodatno važan zbog realne promjene tržišnih vrijednosti u posljednjih nekoliko godina. Prema podacima MONSTAT-a, prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u Podgorici porasla je sa 1.054 €/m² (2018) na 2.153 €/m² (III kvartal 2025), odnosno za oko 104%. U primorskom regionu porasla je sa 1.397 €/m² na 2.458 €/m², odnosno za oko 76%. Ovi podaci nijesu direktna valuacija aerodromske imovine, ali nedvosmisleno potvrđuju da se današnje odluke ne smiju zasnivati na zastarjelim procjenama i parcijalnim prikazima vrijednosti”, ističu u saopštenju.
Kako podsjećaju, prema važećem pravnom okviru, za raspolaganje državnom imovinom iznad vrijednosti od 150 miliona eura potrebna je odluka Skupštine Crne Gore, na predlog Vlade.
“To dodatno obavezuje sve institucije da proces procjene bude besprijekoran, argumentovan i široko prihvaćen. U samoj kompaniji postoje kompetentni stručnjaci i revizori koji najbolje poznaju imovinu, ugovorne odnose, operativne potrebe i rizike. Njihovo mišljenje mora biti uključeno suštinski, a ne formalno”, dodaje se u saopštenju.
Iz Sindikata poručuju da su protiv davanja pod koncesiju aerodroma Podgorica i Tivat.
Ukazuju da nisu protiv razvoja, investicije i modernizacije, ali jesu protiv ustupanja strateške državne infrastrukture na dugi rok.
“Posebno u trenutku kada sistem ostvaruje rezultate i ima realan potencijal da se razvija u državnom vlasništvu, kroz pametno ulaganje, reinvestiranje dobiti i korišćenje razvojnih finansijskih instrumenata”, navode oni.
Aerodromi su, kako dodaju, ljudi, a ne samo infrastruktura.
“Aerodromi nijesu samo piste i terminali — aerodromi su ljudi. Iza ovog sistema stoje zaposleni i njihove porodice, koji 365 dana godišnje nose operacije i bezbjednost saobraćaja. Neprihvatljivo je da se o ovako važnoj temi odlučuje bez ozbiljnog i uvažavajućeg socijalnog dijaloga sa zaposlenima”, ocjenjuju iz Sindikata.
Upozoravaju da se u trenutku rasta ne smije uvoditi institucionalna neizvjesnost.
“Pred nama je ljetnja IATA sezona (NS26), koja počinje 29. marta 2026, što dodatno povećava potrebu za brzim, stabilnim i odgovornim operativnim odlukama. U takvom trenutku ne smije se otvarati prostor za upravljačku neizvjesnost koja može otežati planiranje kapaciteta i odnose sa avio-kompanijama”, dodaju u u saopštenju.
Zahtjevaju pauzu, dijalog i odluku zasnovana na punoj istini o vrijednosti.
“Pozivamo Vladu Crne Gore i Skupštinu Crne Gore da, prije bilo kakve konačne odluke: otvore formalne konsultacije sa socijalnim partnerima i stručnom javnošću, obezbijede nezavisnu, višestruku i transparentnu procjenu imovine i ukupne vrijednosti Aerodroma Crne Gore (uz više procjenitelja i suštinsko učešće internih stručnjaka), objave javnosti metodologiju procjene, ključne pretpostavke i rezultate, predstave uporednu analizu dva modela: koncesija naspram razvoja u državnom vlasništvu (finansijski, operativni i socijalni efekti)”, naveli su iz Sindikata.
“Aerodromi nijesu teret, već strateška razvojna šansa Crne Gore. Greške ovog tipa kasnije se teško, a često i nikako, ispravljaju”, zaključuje se u saopštenju.
