Motocikli su, s druge strane, najmlađa kategorija vozila. Njihova prosječna starost u periodu 2001–2009. smanjena je sa 8,2 na 3,1 godinu, a broj registrovanih motora porastao je sa 596 u 1998. na 6.710 u 2018. godini.

Ukupan broj registrovanih motornih vozila u Crnoj Gori porastao je sa 164.626 u 1998. na 285.257 u 2023. godini. Putnička vozila i dalje čine ubjedljivo najveći dio – čak 85 odsto ukupnog voznog parka.

Prema podacima za 2024. godinu, struktura vozila izgleda ovako: putnički automobili 85 odsto, teretna vozila sedam odsto, motocikli tri odsto, autobusi 1 jedan odsto, vučna vozila jedan odsto, radna vozila dva odsto, kombi vozila jedan odsto, dok poljoprivredni traktori i priključna vozila imaju zanemarljiv udio.

Kada je riječ o gorivu, trend se značajno promijenio u posljednje dvije decenije. Do 2009. godine benzin je bio dominantan, ali od tada primat preuzima nafta. U 2024. godini čak 78,56 odsto vozila koristi naftu, dok je benzin prisutan kod 18,47 odsto. Autogas koristi 1,66 odsto vozila, dok je udio električnih automobila i dalje simboličan – svega 0,24 odsto.

Kretanje broja vozila tokom posljednje dvije i po decenije pokazuje oscilacije: pad do 2001, rast do 2008, smanjenje do 2010, zatim nagli porast 2012. i 2013. godine, pa ponovni pad 2014. Nakon toga bilježi se postepeni rast koji je kulminirao 2023. godine.

Očekuje se da će se prosječna starost voznog parka postepeno smanjivati nakon što je od jula 2024. na snagu stupila zabrana uvoza vozila starijih od 15 godina.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da pored ovog zakonskog ograničenja, Crnoj Gori nedostaje efikasnija kontrola i politika u sektoru saobraćaja kako bi se smanjili negativni uticaji na životnu sredinu.