On je kazao da ako se ništa hitno ne preduzme, bolest će se samo raširiti, a već oboljela i osušena stabla neće moći nizašta da se iskoriste.

“Da budem odmah jasan, i da onima koji će me nazvati šumarskom mafijom objasnim da niko od nas u ovoj djelatnosti ne traži da dobije tu šumu za sebe. To treba država da uradi, ako ne može država jer još nema preduzeća koje će se tim poslom baviti, angažuje firmu za sječu, vuču i lagerovanje, i da to drvo država prodaje i od toga država ima koristi. Ako se to ne uradi, drvo koje se suši u nekoj fazi neće biti više upotrebljivo ni za pelet, jer neće imati kaloričnu vrijednost. I onda će i država i svi drugi biti na gubitku, a građani će, pored toliko šume, plaćati pelet višestruko više od realne vrijednosti“, kazao je taj sagovornik.

Prema njegovom mišljenju nerazumno je opiranje sanitarnoj sječi, kada je ona oduvijek postojala.

“Ja sam u ovom poslu skoro pedeset godina. Dakle, radio sam u šumarstvu kao inženjer u vrijeme kada nije bilo dronova i savremene tehnike za snimanje šuma. Ali svakog dana je po jedan šumar izlazio na teren koji mu je zadat da registruje koliko ima osušenih stabala i na osnovu toga se pravio plan sanitarne sječe i čišćenja šuma. Šta je sada problem i zbog čega se oni koji zagovaraju sanitarnu sječu proglašavaju šumarskom mafijom“, zapitao je ovaj šumarski inženjer.

On je komentarisao i situaciju na području teritorije opštine Plav, gdje se suši i propada oko 320 hiljada kubika drveta.

“Te priče oko feromonskih klopki kao jedinog rješenja služe samo da se opravda kupovina tih feromonskih klopki, na čemu je neko možda dobro zaradio. Feromonske klope, i to samo ako su ispravne i dobro i stručno postavljene, služe samo da se uhvati jedan mali procenat insekata štetočina, i da se ispita koja je bolest napala šumu, i nizašta više“, kaže ovaj inženjer.

On je bolest potkornjaka uporedio sa nedavnom pandemijom koronavirusa i svime što se tada dešavalo na globalnom planu.

“Zamislite da niko nije ništa preduzeo i da je prepušteno da se čovječanstvo samo izbori sa tim. Kada čovjeka napadne teška bolest, on ide kod ljekara. Tako je i sa šumom, kada je napadne teška bolest koja na području Plava izaziva pravi ekocid, onda se nešto mora preduzimati, ne čeka se da se šuma sama izbori. Naravno da se moraju stručnjaci svih oblasti uključiti i odmjeriti dobro situaciju i koliko i gdje treba intervenisati, a da se pri tome ne poremeti prirodni lanac. Ali gledati kako šuma umire, a ništa ne preduzimati, e to je surovo sa ljudske strane. Ja neću koristiti termine „ekološki zločin“ i tome slično, ali to je to“, kazao je sagovornik našeg portala.

Ovaj šumarski inženjer podsjeća da je Uprava za šume u 2024. godini objavila poziv za sanitarnu sječu, ali da je to bilo nedovoljno.

Tada je šumama Rožaja po procjenama bilo oboljelo od potkornjaka oko dvadeset hiljada kubika, a pozivom za sanitarnu sječu oglašeno svega 328 kibika.

U Beranama je prema pozivu za sanitarnu sječu obuvaćeno ukupno 815 kubika na području planine Jelovice.

Na području pljevaljskih šuma za sanitarnu sječu ovim pozivom je predviđeno 9,8 hiljada kubika, u Gusinju 29, u Kolašinu 266, u Petnjici 286, Bijelom Polju 1.585 kubika, na Žabljaku 1.097 i u Mojkovcu 74.

“Ni taj posao nije završen čak ni u tom obimu. Posljedica toga je to što tvrdim, da u crnogorskim šumama trenutno ima najmanje milion kubika drveta koje se suši zbog raznih bolesti i koje će na kraju da propadne“, upozorio je ovaj šumarski inženjer iz Rožaja.

On je postavio pitanje kako je to Agencija za zaštitu prirode ove godine oglasila javni poziv za sanitarnu sječu i u Nacionalnom parku „Durmitor“, a ne oglašava se u NP „Prokletije“ gdje je situacija najalarmantnija, kao što nema ko da oglasi sanitarnu sječu i u državnim i privatnim šumama, bez obzira na posljedice koje će na kraju građani najviše da plate.