Kada je riječ o avio-saobraćaju, Srbija i dalje drži primat – gotovo svaki peti putnik koji je ušao ili izašao iz Crne Gore avionom dolazi upravo sa letova iz Srbije. Turska je odmah iza, dok se na trećem mjestu našla Velika Britanija. Među prvih deset zemalja po prometu nalaze se i Poljska, Austrija, Njemačka, Izrael, Francuska, Italija i Belgija.

Interesantno je da je Tivat postao pravi magnet za izraelske turiste, pa je tokom ljeta sa ovog aerodroma registrovan najveći broj putnika iz Izraela, što potvrđuje rast značaja izraelskog tržišta za crnogorski turizam.

U lukama dominacija Grčke i Hrvatske

U crnogorskim lukama u drugom kvartalu 2025. godine ostvaren je ukupni promet od 227,4 hiljade putnika, što predstavlja blagi rast u odnosu na isti period prošle godine. Struktura prometa pokazuje da je gotovo cjelokupni broj putnika došao u tranzitu (224,5 hiljada), dok je svega 2,9 hiljada evidentirano kao prevezeno.

Najveći broj putnika stigao je iz Grčke, čime ova zemlja zauzima prvo mjesto po ostvarenom prometu. Odmah iza nje je Hrvatska sa brojem putnika, dok treće mjesto pripada Italiji. Ova tri tržišta zajedno čine preko 95 odsto ukupnog putničkog prometa u crnogorskim lukama.

Ostale zemlje imale su daleko manji udio.

Analiza pokazuje da su crnogorske luke i dalje dominantno tranzitne – preko 98 odsto putnika dolazi u prolazu, uglavnom kroz kruzing saobraćaj. To potvrđuje činjenicu da su prevezeni putnici prisutni samo u saobraćaju sa Hrvatskom (2,9 hiljada), dok su sve druge zemlje zabilježile isključivo tranzitne dolaske. Razloge je uspostavljanje pomorske linija Budva – Dubrovnik, što je doprinijelo rastu prometa putnika sa Hrvatskom.

Ovi podaci pokazuju da je crnogorski pomorski turizam u velikoj mjeri vezan za međunarodne kruzere i tranzitne posjete, dok je lokalni linijski prevoz i dalje marginalan. Ovakva struktura, iako donosi velike brojeve dolazaka, ne znači nužno i značajne prihode, jer su tranzitni putnici po definiciji kraće prisutni i manje troše. Za održivi razvoj luka i turizma u cjelini, ključno pitanje biće kako povećati udio prevezenih putnika i razviti linijske veze koje generišu stabilniji ekonomski efekat.