„Od oko 125 hiljada najugroženijih građana, svega 15 hiljada prima materijalno obezbjeđenje porodice, jedino socijalno davanje namijenjeno najsiromašnijima u Crnoj Gori. U Podgorici ih je svega oko pet hiljada“, navela je Medojević.
Ona je podsjetila da narodna kuhinja Glavnog grada, zajedno sa kuhinjom SPC, svakodnevno priprema obroke za oko hiljadu ljudi, dok sistem narodnih kuhinja širom Crne Gore hrani nekoliko hiljada građana dnevno.
„Narodne kuhinje su važan, ali ne i dovoljan način ublažavanja gladi. One obezbjeđuju jedan obrok dnevno, koji ne može biti dovoljan za 24 časa“, istakla je Medojević.
Prema njenim riječima, ugroženim građanima moraju biti besplatno dostupne osnovne životne namirnice i higijenska sredstva.
„Obroci i solidarnost zajednice kroz donacije hrane, novca i SMS kampanje mogu ublažiti posljedice siromaštva i pomoći ljudima da prebrode kratkotrajne krize, ali ne mogu biti siguran oslonac. Humanitarni sektor ne smije zamijeniti sistem, ovo je znak slabe socijalne države“, poručila je Medojević.
Ona smatra da se sistem socijalne zaštite u Crnoj Gori mora mijenjati, posebno zbog njegove sporosti i birokratizovanosti, te da zdravstveni sistem mora biti dostupniji ljudima koji nijesu u mogućnosti da plate preglede i lijekove.
Medojević je posebno ukazala na problem dječjeg siromaštva.
„Crna Gora mora ozbiljno da se posveti rješavanju problema gladi među djecom. Besplatna školska užina mora biti siguran obrok za djecu koja žive u nemaštini“, navela je ona.
Dodala je i da bi količina hrane koja se baca u Crnoj Gori mogla zadovoljiti osnovne prehrambene potrebe svih siromašnih građana kada bi postojali efikasni mehanizmi za prikupljanje i preraspodjelu sigurne i jestive hrane.
Govoreći o globalnim trendovima, Medojević je upozorila da glad u svijetu dostiže najviši nivo u posljednjih nekoliko godina, dok se humanitarna pomoć Ujedinjenih nacija smanjuje zbog pada finansiranja.
„Aktuelni sukobi, klimatske promjene i globalna ekonomska neizvjesnost dovode brojne države do kritičnog nivoa, tako da u 19 zemalja više od 147 miliona ljudi treba hitnu pomoć u hrani“, navela je Medojević, pozivajući se na izvještaj Globalne mreže protiv kriza povezanih s hranom.
„Od oko 125 hiljada najugroženijih građana, svega 15 hiljada prima materijalno obezbjeđenje porodice, jedino socijalno davanje namijenjeno najsiromašnijima u Crnoj Gori. U Podgorici ih je svega oko pet hiljada“, navela je Medojević.
Ona je podsjetila da narodna kuhinja Glavnog grada, zajedno sa kuhinjom SPC, svakodnevno priprema obroke za oko hiljadu ljudi, dok sistem narodnih kuhinja širom Crne Gore hrani nekoliko hiljada građana dnevno.
„Narodne kuhinje su važan, ali ne i dovoljan način ublažavanja gladi. One obezbjeđuju jedan obrok dnevno, koji ne može biti dovoljan za 24 časa“, istakla je Medojević.
Prema njenim riječima, ugroženim građanima moraju biti besplatno dostupne osnovne životne namirnice i higijenska sredstva.
„Obroci i solidarnost zajednice kroz donacije hrane, novca i SMS kampanje mogu ublažiti posljedice siromaštva i pomoći ljudima da prebrode kratkotrajne krize, ali ne mogu biti siguran oslonac. Humanitarni sektor ne smije zamijeniti sistem, ovo je znak slabe socijalne države“, poručila je Medojević.
Ona smatra da se sistem socijalne zaštite u Crnoj Gori mora mijenjati, posebno zbog njegove sporosti i birokratizovanosti, te da zdravstveni sistem mora biti dostupniji ljudima koji nijesu u mogućnosti da plate preglede i lijekove.
Medojević je posebno ukazala na problem dječjeg siromaštva.
„Crna Gora mora ozbiljno da se posveti rješavanju problema gladi među djecom. Besplatna školska užina mora biti siguran obrok za djecu koja žive u nemaštini“, navela je ona.
Dodala je i da bi količina hrane koja se baca u Crnoj Gori mogla zadovoljiti osnovne prehrambene potrebe svih siromašnih građana kada bi postojali efikasni mehanizmi za prikupljanje i preraspodjelu sigurne i jestive hrane.
Govoreći o globalnim trendovima, Medojević je upozorila da glad u svijetu dostiže najviši nivo u posljednjih nekoliko godina, dok se humanitarna pomoć Ujedinjenih nacija smanjuje zbog pada finansiranja.
„Aktuelni sukobi, klimatske promjene i globalna ekonomska neizvjesnost dovode brojne države do kritičnog nivoa, tako da u 19 zemalja više od 147 miliona ljudi treba hitnu pomoć u hrani“, navela je Medojević, pozivajući se na izvještaj Globalne mreže protiv kriza povezanih s hranom.
