Optužni predlog predat je 21. oktobra prošle godine, a zakonski rok za postupanje bio je 30 dana.
Iz Višeg suda u Podgorici potvrdili su da je predmet formiran i da je postupajuća sutkinja preduzela određene radnje.
“U navedenom predmetu koji je formiran u ovom sudu, postupajuća sutkinja tražila je dostavljanje spisa od SDT-a. Nakon što su predmetni spisi dostavljeni, u toku prethodnog ispitivanja optužnog predloga, u smislu odredbe čl. 451 ZKP-a, sudija je zatražila na uvid spise iz Upravnog suda i Vrhovnog suda Crne Gore. O donijetoj odluci bićete blagovremeno obaviješteni”, odgovorili su iz Višeg suda na pitanje tog lista.
U optužnom predlogu se navodi da Vujanović lično, a oštećene Pavišić i Pavlićević preko nje kao punomoćnika preduzimaju gonjenje protiv Vesne Vučković za krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz člana 416 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore (KZCG), nakon što je Specijalno državno tužilaštvo 19.9.2024 godine odbacilo njihovu krivičnu prijavu od 19.7.2022.
“Dana 8. marta 2022. godine, u Podgorici, kao službeno lice – vršilac dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Cre Gore, svjesna svog djela, čije izvršenje je htjela, znajući da je ono zabranjeno, prekoračila je granice svog službenog ovlašćenja i nije vršila svoju službenu dužnost, svjesna da će time teže povrijediti prava ranijih sutkinja Svetlane Vujanović, Miljane Pavlićević i Vesne Pavišić na nepristrasan sud, pravo na suđenje u razumnom roku i pravo na pravično suđenje, koje im je garantovano članom 32 Ustava Crne Gore i članom 6 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, i pravo oštećene Miljane Pavlićević da nastavi da obavlja sudijsku dužnost u Višem sudu u Podgorici do sticanja uslova za starosnu penziju, kao i pravo oštećene Svetlane Vujanović da obavlja sudijsku dužnost u Vrhovnom sudu, a Vesna Pavišić u Osnovnom sudu u Cetinju, u dužem periodu nego što su je obavljale nakon povratka na sudijsku dužnost, koja im je bila oduzeta nezakonitim odlukama Sudskog savjeta”, navodi se u optužnom predlogu.
Između ostalog, dalje piše da je Vučković znala za sporove koje su oštećene vodile protiv Sudskog savjeta radi poništavanja odluka o prestanku sudijske funkcije. Terete je da je pokušala da spriječi da od strane nepristrasnih sudija budu ubrzani predmetni upravni sporovi, budući da je u to vrijeme već bio protekao zakonski rok od šest mjeseci u kom su morali biti okončani.
Iako je znala da ne može vršiti sudijsku dužnost u predmetima u kojima je Sudski savjet stranka u postupku – u konkretnom tuženi, niti u predmetima kojima se traži ubrzanje tih postupaka, budući da je član tuženog Sudskog savjeta, kako se navodi u optužnom predlogu, Vučković nije prekinula rad na predmetima oštećenih, koje su, uz to, tražile da ona ne postupa po izjavljenim žalbama.
“Nije vršila svoju službenu dužnost time što Opštoj sjednici Vrhovnog suda nije dostavila zahtjeve oštećenih da odluči o njenom izuzeću, niti je po službenoj dužnosti obavijestila Opštu sjednicu Vrhovnog suda da postoje razlozi za njeno izuzeće, već je prekoračila granice svog službenog ovlašćenja v.d. predsjednika Vrhovnog suda i donijela rješenja kojima je odbila kao neosnovane žalbe oštećenih Svetlane Vujanović, Miljane Pavlićević i Vesne Pavišić, kojima su tražile ubrzanje upravnih sporova”, piše u optužnom predlogu.
Tvrde da je Vučković prekoračila granice službenog ovlašćenja time što je u istim rješenjima ocijenila da nema osnova za njeno izuzeće, iako je to u isključivoj nadležnosti Opšte sjednice Vrhovnog suda, pa je tako teže povrijedila prava oštećenih na nepristrasan sud, spriječila da se upravni sporovi ubrzaju i nije naložila njihovo okončanje u roku od najviše četiri mjeseca od odluke Vrhovnog suda.
