Prirodni priraštaj u Crnoj Gori ponovo je u minusu. Podaci Monstata za prvih pet mjeseci 2025. pokazuju da se broj umrlih povećava, A novorođenih opada. Demografi kažu – nista novo, samo nastavak dugogodišnjeg trenda.

“Negativan prirodni priraštaj svakako predstavlja ozbiljan problem demografski Crne Gore i prosto je nešto što se dešava u dužem vremenskom periodu, jer su vrijednosti prirodnog priraštaja u Crnoj Gori decenijama u padu i nijesu nikakvo iznenađenje”, kaže Mileva Brajušković Popović iz Direktorata za demografiju.

Najveći pad prirodnog priraštaja bilježe: Pljevlja, Bijelo Polje, Plužine – opštine koje već decenijama gube stanovništvo, prirodno ili iseljavanjem.

“Od 2020. do 2023. godine iz Crne Gore odselilo preko 15.000 državljana Crne Gore sa prebivalištem u Crnoj Gori. 10.33 10.35 Dodatno možemo vidjeti da i nekih preko 60.000 državljana Crne Gore nije popisano, što ukazuje da oni ne žive u Crnoj Gori. To je dio stanovništva koji sa sobom odnosi reproduktivni potencijal, ekonomski, društveni i na kraju imamo ovu posljedicu o kojoj mi danas razgovaramo, a to je pad prirodnog priraštaja, 18 od 25 opština”, kaže  Gordana Radojević iz Društva statističara i demografa.

Kao odgovor na sve izraženije demografske probleme, osnovan je Direktorat za demografiju. Cilj je izrada održive strategije.

“U demografiji nema brzih rezultata i nema brzih mjera. Zaista nam je cilj da napravimo mjere koje će dati dugoročne demografske rezultate, a ne kratkoročne političke rezultate”, kaže Mileva Brajušković Popović.

“Pitanje populacije i svih problema sa kojima se suočava naše društvo, prevazilazi jedan direktorat, jedno ministarstvo, to je pitanje vizije razvoja države. Prvi i osnovni korak je da promijenimo način donošenja odluka, kao i one koji donose odluke koje ubrzavaju odlazak našeg stanovništva”,  ističe Gordana Radojević.

Kako bi povećala broj novorođenčadi, država je povećala izdvajanja. Isto su uradile i opštine. Za bebe najviše izdvaja Žabljak – 700 eura, Cetinje, Plužine, Herceg Novi, Tivat i Budva daju po 500 eura za najmlađe. Najmanje izdvajaju Danilovgrad i Ulcinj. No, sve su prilike, da ni ovakav podsticaj ne pomaže.

“Demografi su skloni da ih nazovu gašenjem požara u negativnim demografskim trendovima. One kao takve ne mogu da daju rezultate, nijesu dale rezultate nigdje, pa neće dati rezultate ni u Crnoj Gori. Jer da su ove mjere davale rezultate, podaci bi bili bolji, a ne sve gori gori”, navodi Popović Brajušković.

“Ne treba nas plašiti činjenica da će Crna Gora ostati bez stanovništva, ali treba nas zabrinuti činjenica da će ostati bez državljana Crne Gore i autohtonog stanovništva, ali svakako u budućnosti ovu zemlju će naseljavati, kao što već to i sada čine stranci”, ističe Gordana.

Demografski oporavak neće se desiti preko noći. Potrebna je dugoročna, sveobuhvatna državna politika, usklađena između institucija, lokalnih samouprava i zajednice.

“Treba da težimo stvaranju jakih institucija koje će da podržavaju porodice sa djecom, a ne da majčinstvo bude limitirajući faktor za profesionalni razvoj žene”, ističe Brajušković Popović.

“Prvi i osnovni korak je da promijenimo način donošenja odluka, kao i one koji donose odluke koje ubrzavaju odlazak našeg stanovništva”, kaže Gordana Radojević.

Negativan prirodni priraštaj je samo posljedica, kažu naši sagovornici, uzroci su mnogo dublji. I upravo tu leži zadatak za sve u sistemu, jer podaci pokazuju da vremena za odgađanje nema.