“Ove izmjene su dio usklađivanja sa pravnim tekovinama Evropske unije u okviru Poglavlja 19 – Socijalna politika i zapošljavanje, kao i sa međunarodnim konvencijama koje je Crna Gora ratifikovala”, naveli su iz resornog ministarstva.
Suština ovih izmjena je, kako preciziraju, jednostavna: zakon jača položaj zaposlenog i uvodi jasnija i pravednija pravila na tržištu rada.
“Po prvi put, očevi će imati pravo na 10 radnih dana odsustva zbog rođenja djeteta. Cilj je ravnopravnija podjela brige o djeci i jača povezanost očeva sa novorođenčetom. Takođe, roditeljsko odsustvo uključivaće najmanje dva mjeseca koja jedan roditelj ne može prenijeti na drugog. Time se podstiču očevi da koriste ovo pravo, a majkama se olakšava povratak na tržište rada”, kaže se u saopštenju.
Kako dodaju iz Ministarstva, roditelji i pružaoci njege imaće pravo da zatraže fleksibilno radno vrijeme, smanjenje broja radnih sati i rad van prostorija poslodavca, uključujući rad uz upotrebu informacionih tehnologija.
“Rad van prostorija poslodavca biće dobrovoljan i zaposleni koji ga ne prihvati neće trpjeti nikakve posljedice. Posebno se uređuje i zaštita tih zaposlenih kroz inspekcijski nadzor”, objasnili su.
Shodno zakonskim izmjenama i dopunama, kandidati za posao imaće pravo da znaju početnu zaradu ili raspon zarade prije nego prihvate posao.
“Poslodavac više neće moći da pita kandidata koliku je platu imao kod prethodnog poslodavca. Zaposleni neće trpjeti posljedice ako otkriju podatke o svojoj zaradi. Zaposleni će imati pravo da traže podatke o: prosječnoj bruto zaradi u prethodnoj godini i prosjek zarada zaposlenih za rad iste vrijednosti. Ako postoji diskriminacija, zaposleni imaju pravo na naknadu materijalne i nematerijalne štete, a teret dokazivanja biće na poslodavcu”, dodaju iz Ministarstva.
Novina je i to što će poslodavci sa više od 100 zaposlenih imati obavezu da dostavljaju izvještaje o razlikama u zaradama između žena i muškaraca.
Sastavni dio izvještaja, kako pojašnjavaju iz nadležnog resora, biće i razlike u zaradi na osnovu pola prema kategorijama zaposlenih, razvrstane prema osnovnoj zaradi, uvećanju zarade, odnosno dodatku na zaradu ili varijabilnom dijelu zarade, u skladu sa zakonom, izraženo u procentima.
“Podatke koje sadrži izvještaj potvrđuje nadležni organ poslodavca, nakon konsultovanja sa sindikatom”, dodaje se u saopštenju.
Ako razlika bude veća od 5 odsto i ne može se opravdati objektivnim i rodno neutralnim kriterijumima – moraće da se preduzmu mjere.
“Nazivi radnih mjesta u oglasima moraće biti rodno neutralni”, poručuju iz Ministarstva.
Oni ističu da se uvodi obaveza poslodavcima da vode posebnu evidenciju o zaposlenim osobama sa invaliditetom i da ih informišu o zaradi na pristupačan način.
Takođe, uvodi se kupovna moć kao dodatni kriterijum za određivanje minimalne zarade.
“Minimalna zarada će se utvrđivati za period od dvije godine”, navodi se u saopštenju.
Kako je istaknuto, zaposleni će biti informisani i konsultovani o važnim odlukama koje utiču na njih – reorganizacijama, promjenama broja zaposlenih i drugim značajnim organizacionim promjenama.
“Time se jača sigurnost zaposlenih i stabilnost radnih odnosa”, poručuju iz Ministarstva.
Kako su naveli, resorna ministarka Naida Nišić naglasila je da izmjenama šalju poruku da zaposleni u Crnoj Gori mora imati dostojanstvo, sigurnost i pravo na ravnotežu između poslovnog i privatnog života.
“Jačamo transparentnost, štitimo pravo na jednaku zaradu i stvaramo uslove da porodica i posao više ne budu suprotstavljene strane, već dio iste, zdrave društvene ravnoteže”, istakla je Nišić.
