Kako su naveli iz Folklornog ansabmla, u teorijskom dijelu istraživanja posvećena je pažnja međunarodnim i nacionalnim standardima koji se odnose na zaštitu prava manjina, s posebnim osvrtom na pravo na očuvanje kulturnog identiteta, tradicije i nematerijalnog kulturnog nasljeđa.
“Takav okvir pomaže da se bolje razumije značaj folklora kao sredstva očuvanja kulturne baštine manjina, što predstavlja ključno pitanje za razvoj inkluzivnog društva i interkulturalnog razumijevanja”, navodi se u saopštenju.
Istraživanje je, kako su objasnili, sprovedeno među članovima ansambla i ono pokazuje da gotovo svi ispitanici prepoznaju važnost folklora u očuvanju tradicije i multikulturalnosti, ali istovremeno uočavaju prostor za unapređenje kroz edukaciju mladih, povećanu vidljivost i jačanje saradnje među zajednicama.
“Komentari pokazuju da članovi ansambla smatraju folklor važnim sredstvom multikulturalnog povezivanja, društvene integracije i obrazovne vrijednosti. Ovo je u potpunosti u skladu s današnjim teorijskim pristupima multikulturalizmu i zaštiti manjinskih prava, prema kojima se kulturne aktivnosti ne mogu razmatrati izolovano, već kao dio organizovanog, sistemskog i inkluzivnog društvenog okruženja”, dodali su oni.
Kao jedan od zaključaka navode to da folklor predstavlja snažnu platformu za očuvanje kulturne raznolikosti i afirmaciju prava manjinskih zajednica. Pravo na očuvanje sopstvene kulture i tradicije, kako su naveli u drugom zaključku, predstavlja srž zaštite manjinskih naroda i manjinskih nacionalnih zajednica.
“Folklor je sredina u kojoj se uči o različitim kulturnim identitetima i mjesto izgradnje međusobnog poštovanja. Folklor u Crnoj Gori posjeduje potencijal da bude još snažniji instrument za očuvanje kulturne raznolikosti i afirmaciju prava manjinskih zajednica”, zaključci su istraživanja.
Jačanje edukativnih sadržaja, veća zastupljenost tradicije manjinskih naroda i intenzivnija institucionalna podrška, kao i bolja vidljivost folklornih aktivnosti u javnosti, neke su od preporuka iz istraživanja Folklornog ansambla “Podgorica”, a njima su pridodate i sljedeće preporuke:.
“Podrška pripadnicima manjinskih zajednica u ostvarivanju prava na slobodu izražavanja, očuvanju identiteta, jezika i tradicije, u skladu sa međunarodnim ugovorima koji štite prava manjina; Podsticaj mladim generacijama da kroz folklor razumiju i cijene važnost poštovanja različitosti i razvijanja interkulturalne tolerancije; Folklor kao sredstvo za promovisanje kulturne razmjene i jačanje društvene kohezije”, navodi se u saopštenju.
Kako su ocijenili iz Udruženja, folklor nije samo čuvar tradicije, već sredstvo za jačanje identiteta.
“Dalja uloga i efikasnost folklora zavise od institucionalne podrške jačanju edukativnih sadržaja i multikulturalne dimenzije folklorne prakse, kao i od bolje vidljivosti folklornih aktivnosti u javnosti. Takođe je važno stvoriti uslove u kojima se tradicija prenosi na mlade generacije na savremen, inkluzivan i društveno relevantan način. Ukratko, riječ je o složenom pristupu koji podrazumijeva sistemski odgovor i višestruke aspekte angažmana, dok se uloga folklora pokazuje kao neraskidivo povezana s pitanjem kulturne raznolikosti u Crnoj Gori”, zaključuje se u saopštenju.


















