Prisutne su pozdravili direktorica Pomorskog muzeja mr Maja Uskoković i direktor Luke Kotor AD Ljubo Radović.
Radović je na otvaranju upriličenom u utorak istakao da izložba sublimira ključne momente istorije pomorstva i kruzinga 20. vijeka, svjedočeći o dubokoj i trajnoj vezi Kotora sa morem.
„Pomorstvo je oblikovalo identitet grada, njegovu ekonomiju i otvorenost prema svijetu, a Luka Kotor je prirodni nastavak te bogate tradicije. Današnji uspjeh Luke Kotor i njena pozicija na savremenoj kruzing mapi Mediterana utemeljeni su upravo na nasljeđu znanja, iskustva i pomorske kulture koju baštinimo i s ponosom nastavljamo“, poručio je Radović.
Kustos Pomorskog muzeja Crne Gore, Ilija Mlinarević, naglasio je da je Luka Kotor, kao vjekovna kapija grada i države, nezaobilazna tema u istraživanju bogate pomorske prošlosti Boke i crnogorskog primorja.
„Ona je kroz vijekove bila osnova za razvoj grada, njegov ugled i bogatstvo. Kotorska luka bila je i ostala glavni izlaz grada u svijet, na Mediteran kojem bespogovorno pripada“, istakao je Mlinarević.
Kako je dodao, izložba je rezultat jednogodišnjeg istoimenog projekta. Od januara do decembra 2025. godine, na zvaničnom sajtu Luke Kotor objavljivani su podaci o dolascima putničkih brodova u prošlosti Kotora. Period koji je obuhvaćen ovim dijelom projekta odnosi se uglavnom na prvu polovinu 20. vijeka, dok se manji dio tiče poslijeratnog perioda.
„Izbor ovog razdoblja nije slučajan, jer je period nakon Prvog svjetskog rata obilježen naglim rastom brodova namijenjenih krstarenjima. Na ovoj izložbi namjerno se nismo bavili 19. vijekom, kada je priča o Austrijskom Lloyd-u bila dominantna, jer se 2026. godine navršava 190 godina od osnivanja te kompanije, čemu ćemo se tada posvetiti detaljnije – kako i zaslužuje“, kazao je Mlinarević.
Iako je, kako je naveo, navedeni period teško sažeti na svega 24 panoa, na njima su predstavljene istorije brodova koji su u velikoj mjeri obilježili začetke krstarećeg turizma u Evropi i svijetu.
„Na panoima se ne prati samo dolazak brodova u našu luku, već i njihova istorija, tehničke karakteristike, zanimljivosti, ali i sudbine. Upravo su sudbine brodova jedan od najznačajnijih segmenata projekta, jer je mali broj njih preživio vihor Drugog svjetskog rata. Susrećemo se sa imenima koja su ostala upamćena – neka od njih i danas nose novi brodovi, dok su druga zaboravljena u metežu 20. vijeka. Svi oni obilježili su važan period u istoriji našeg grada, njegove luke i turizma“, naveo je Mlinarević.
Među brodovima predstavljenim na izložbi nalaze se i imena poput Strathnaver, Empress of France, Orcades, Kraljica Marija, De Grasse, Orford, Arandora Star, Statendam i drugi.
„Osim samih brodova, važno je istaći i značaj kompanija kojima su pripadali. Veliki broj tih kompanija i danas postoji, a njihovi brodovi su i dalje stalni gosti u našem zalivu“, zaključio je Mlinarević.
Izložba će biti otvorena za posjetioce u galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore narednih mjesec dana.
