Dramaturgiju potpisuje Vesna Đikanović, koja je zajedno sa Vitom Tauferom uradila i adaptaciju teksta. Scenografiju Urša Vidic, kostimografiju Alan Hranitelj, kompozitori su Damir Martinović Mrle i Ivanka Mazurkijević, Vesna Kolarec je dizajnerka svjetla, Ivan Duić autor vajarskih radova, dok je učitelj mačevanja Lovro Buva. Asistentkinja kostimografa je Žarka Krpan, a autor fotografija Marko Ercegović.

U glumačkom ansamblu su: Karlo Mrkša, Helena Minić Matanić, Marinko Leš, Pavle Matuško, Lovro Rimac, Filip Eldan, Robert Španić, Nikša Eldan, Petar Burek, Benjamin Bencek, Borna Loborec, Nikša Premuž, Martin Gregurić i Vlaho Srijense.

Dramaturškinja Vesna Đikanović navela je da je Cyrano de Bergeracu pripala slava jednog od najpoznatijih bezvremenskih dramskih junaka koji privlači pozorišnu publiku više od stotinu godina.

“Njegova sudbina, vrhunski primjer romantičnog duha i gesta, s neobičnom lakoćom vezuje našu imaginaciju i srca za sebe. Cyrano očarava i zavodi riječima, žonglira rimama i ritmom jednako kao mačem. Ali ova naša adaptacija Rostandove drame nije priča otmenih pjesničkih umova ili istorijskih literarnih formi, ona je okrenuta osjećajima onih kojima nije udobno na njihovom mjestu u životu ili u vlastitoj koži, jer što je romantičnost, ako ne smjeli zov kakav bi život trebao biti. Okrenuta je hrabrosti da se tetura pod emocijama, stenje, grca i uzdiše bez srama i do krajnjosti, hrabrosti da tragično postane i smiješno. Da se s lakoćom damo uvući u priču o pjesniku-vojniku koji zbog svog ružnog nosa odluči osvajati svoju rođaku preko posrednika, ne bi li mu dopalo malo njene ljubavi. O tipu koji ostaje vjeran sebi i svojim osjećajima”, ocijenila je.

Kako je navela, Cyrano ne sanja beskrajno samo o Roksani, već s vojim provokativnim stavovima i mišljenjima sanja o svijetu u kojem su vlastiti ideali, integritet i individualnost na visokoj cijeni, naspram moći i ličnog profita.

“Zato nam je dragocjen i danas kad smo, s najvećim mogućnostima savladavanja udaljenosti, i s imperativom uspjeha, distancirani od svih i svega. U svijetu tehnologije, u kojem on vlada najstarijom ljudskom tehnologijom, riječima. Generišući silnu privlačnost i snagu koja ima svoju cijenu. Kako u njegovom vremenu stvaranja moderne centralizovane države, tako i danas u vremenu savremenih preslagivanja i traženja novih društvenih, političkih, religioznih i ličnih identiteta“, napisala je dramaturškinja.