Tarov najpoznatiji rad adaptiran je iz romana dobitnika Nobelove nagrade i pisca Lasla Krasnahorkaija, sa kojim je često sarađivao.
Bela Tar je jedan od najznačajnijih reditelja današnjice koji zbog svoje nemilosrdnosti nikada nije bio deo mejnstrim kinematografije. Filmski svijet smatra ga jednim od najoriginalnijih i najprestižnijih savremenih svjetskih autora.
Okom kamere uspio je da zabilježi uticaj istorijskih promena na Mađarsku – od posleratnih godina carstva do sovjetske invazije, te od godina pod komunizmom do savremenih pokušaja privatizacije.
U njegova kultna ostvarenja spadaju “Hotel Magnezit”, “Porodično gnezdo”, “Autsajder”, “Magbet”, “Ljudi iz predgrađa”, “Almanah jeseni”, “Proklestvo”, “Putovanje ravnicom”, “Verkmajsterove harmonije” i “Prolog”.
Kao jedan od najznačajnijih, ali i najoriginalnijih i najprestižnijih savremenih svjetskih filmskih reditelja, za sobom ostavlja snažan i autentičan trag koji će nastaviti da inspiriše generacije.
Bela Tar rođen je 1955. godine u Pečuju u Mađarskoj, a preminuo je danas u Budimpešti.
