U autorskom podkastu „Petak sa Dritanom” izjavio je da je ovo najprije propust i glavna odgovornost Uprave policije, a zatim i Agencije za nacionalnu bezbjednost, koja vrši kontraobavještajni nadzor.

„Ovo je ogroman bezbjednosni propust. Krivica vezana za bjekstvo Miloša Medenice isključivo je u domenu odgovornosti Uprave policije. Da li ANB ima udjela u tome? Ima i neka se ne pravi ‘mrtva’. Na njima ne leži glavna odgovornost, ali oni su, između ostalog, organ koji vrši kontraobavještajnu zaštitu”, rekao je Abazović.

Lider GP URA kazao je da zbog ovog ogromnog propusta vjerovatno niko neće podnijeti ostavku i da opravdanje da policija nema dovoljno službenika nije relevantan argument.

On je napravio paralelu sa situacijom kada je Crna Gora trebalo da izruči državljanina Turske Binalija Čamgoza, navodeći da su na njega mnogi zaboravili, a veoma je bitan za ovu vlast, jer su vjerovatno imali dilove sa njim.

„Kad je trebalo da se vrši njegova ekstradicija, dva policajca su mu sjedjela ispred stana cijelo vrijeme. Tada Uprava policije nije imala više službenika nego što ih ima sada. I znate kad vam oni ljudi iz Demokrata pominju onaj veting – ovo je njihov veting. Dovođenje ljudi koji imaju za cilj da zaštite organizovani kriminal u Crnoj Gori. Tako da je sada sva ostala priča ustvari priča za malu djecu. Moja poruka Upravi policije – dok budete tražili Miloša Medenicu, potražite i Aleksu Bečića, potpredsjednika Vlade zaduženog za bezbjednost, jer je i on nestao u međuvremenu”, dodao je lider GP URA.

Lider URE je podsjetio da su na čelu Uprave policije i bezbjednosnog sektora ljudi kojima je nestao spomenik četničkog vojvode Pavla Đurišića.

Abazović je rekao da ti ljudi, uključujući premijera, urušavaju poljuljani ugled državnih institucija, kao i da je veću štetu Vladi napravio Miloš Medenica nego izlazak Demokratske narodne partije (DNP) iz vlasti.

Na pitanje građana koga će policija prije naći, Miloša Medenicu ili Pavla Đurišića, kazao je da će biti mrtva trka.

Ocijenio je da je dobro što je DNP formalizovao napuštanje vlasti i da je to trebalo da urade 30. decembra prošle godine, kada je bila ona brutalna intervencija policije.

„Povesti 600 policajaca na jedno selo je odlika slabih režima. Ja to ne mislim da se rješava na taj način i u četiri sata ujutru”, dodao je, odgovarajući na pitanje građana.

Objasnio je da je odlazak DNP-a u opoziciju dobra stvar za Crnu Goru kako bi se Vlada Milojka Spajića, koju je nazvao smotanom, što prije raspala ako mislimo da državu vratimo na pravi put.

„Dajte da svi doprinesemo, da jednostavno sve ono što nismo uspjeli da uradimo 30. avgusta, a to je da zemlju promijenimo na bolje, da je institucionalno ojačamo, da je učinimo funkcionalnijom, boljom i da se bavimo nekim pravim temama”, dodao je.

Abazović je govorio o tome šta bi Crna Gora mogla da nauči od Slovenije, odakle je doputovao jer mu je prethodnih dana uručena titula „Ambasador znanja”.

„To je zemlja koja je dosta slična Crnoj Gori po nekim stvarima, ima zelenu notu koja je meni mnogo draga i za koju smatram da treba više da praktikujemo. Idite, vidite koje su teme o kojima razgovara vlast i društvo u Sloveniji. To treba i da budu teme u Crnoj Gori. Dajte da prilagodimo ponašanje ako želimo da branimo ekološku zemlju i životnu sredinu, da se više posvetimo svom, a ne tuđem poslu. Da vidimo kako možemo da napravimo neke firme, od kojih sam neke posjetio, na primjer GEN-I firmu koja prodaje električnu energiju. Ljudi rade 100 miliona transakcija godišnje, vezano za električnu energiju, gas i djelimično za naftu. Pa bila je čast pogledati 150 mladih ljudi koji sjede za računarima i na raznim berzama ugovaraju poslove, što kratkoročne, što dugoročne”, rekao je.

On je poručio da Slovenija nije daleko od Crne Gore.

„Dajte da se posvetimo razvoju naše zemlje. Dajte da se takmičimo programima. Evo ga naš program Crna Gora 365. Dajte da se takmičimo sa drugim političkim opcijama programima, razvojem, idejama – u energetici, u turizmu, u ekologiji, u infrastrukturi. To je ono što bih ja volio da vidim. I Slovenija je odličan primjer jer su ljudi na neki način pokazali da samo solidarnošću i ljubavlju prema svojoj zemlji mogu da urade velike stvari i da se glas njihove zemlje, bez obzira na to što nema veliki broj stanovnika, nadaleko čuje. To je neki model koji Crna Gora treba da baštini i ja sam jako zahvalan na uručenom priznanju od strane profesora. Smatram da dvije stvari pobjeđuju i to želim da podijelim sa vama – ljubav i znanje”, rekao je.