Posljednjih dana zbog respiratornih problema bilježi se, kako je kazala pedijatrica Maja Terzić nagli porast broja hospitalizovane djece, među kojima su najugroženije bebe najmlađeg uzrasta – stare svega dva do tri mjeseca, a među pacijentima su i novorođenčad od 15 dana.

“Obolijevaju nam djeca najmlađe uzrasne grupe – od dva do tri mjeseca. Bebe stare svega 15 dana su slate na Odjeljenje neonatologije Instituta za bolesti djece, jedna je završila na intenzivnoj njezi. Odjeljenje je prepuno, 50 odsto djece je na kiseoniku i to je danonoćna borba”, istakla je dr Terzić na sastanku Opštinskog tima za vanredne situacije, koji je bio posvećen alarmantnom zagađenju vazduha u Pljevljima.

Prema njenim riječima, trenutno se na odjeljenju u Pljevljima liječi 13 mališana.

“Obolijevaju djeca najmlađeg uzrasta. Riječ je uglavnom o bronhiolitisima – infekcijama disajnih puteva, praćenim gustim sekretom koji značajno otežava disanje i iskašljavanje. U jednom momentu, od četvoro pacijenata, čak troje je bilo na kiseoničkom suportu “, kazala je Terzić za RTV Pljevlja.

Iako upozorenja stručnjaka stižu sa više strana, konkretne mjere nadležnih institucija za sada izostaju.

Resorni ministar energetike Admir Šahmanović izjavio je za javni servis da termoelektrana jeste puštena u rad, ali da ekološka rekonstrukcija još nije u potpunosti završena.

„Trenutno ne funkcionišu ni sistemi za desumporizaciju ni za dinitrifikaciju, jer takva obaveza nije bila predviđena ugovorom u ovoj fazi. Planirano je da se sistem za dinitrifikaciju pusti u rad krajem mjeseca, dok bi desumporizacija trebalo da počne do kraja januara, u skladu sa predviđenom dinamikom“, kazao je Šahmanović.

Stručnjaci upozoravaju da su zdravstveni rizici posebno izraženi kod najmlađih. Borko Bajić, specijalista higijene i načelnik Odjeljenja za školsku higijenu i higijenu rada, ističe da sumpor-dioksid predstavlja ozbiljnu prijetnju djeci.

„Sumpor-dioksid je teži od vazduha i zadržava se u nižim slojevima, gdje se djeca najčešće nalaze. Njihova pluća još nijesu u potpunosti razvijena, što ih čini posebno ranjivima. Dugotrajna izloženost može dovesti do respiratornih problema i povećanog rizika od hroničnih oboljenja“, upozorio je Bajić.

Iz Rudnika uglja poručuju da problem zagađenja ima više izvora. Izvršni direktor te kompanije, Nemanja Laković, rekao je za Radio Crne Gore da su, pored termoelektrane, značajan faktor i gradske kotlarnice i veliki broj individualnih ložišta.

„Najveći zagađivači u Pljevljima su kotlarnice u centru grada, oko 5.000 individualnih ložišta, ali i termoelektrana. Neophodno je reagovati što prije“, naveo je Laković.

On je dodao da je prva faza toplifikacije već završena, dok su pregovori za naredne faze u toku.

„Završetkom druge i treće faze toplifikacije, gradske kotlarnice biće isključene iz sistema, čime će se ukloniti jedan od glavnih izvora zagađenja. Ključno je i uključivanje Opštine Pljevlja u izgradnju sekundarne mreže, kako bi se sa sistema isključio što veći broj individualnih i kolektivnih ložišta“, rekao je Laković.

Političke reakcije takođe ne izostaju. Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin poručio je da rješavanje problema zagađenja vazduha u Pljevljima mora biti prioritet države, uz hitne investicije i subvencije za građane.

U međuvremenu, Elektroprivreda Crne Gore najavila je privremenu mjeru pomoći lokalnom stanovništvu. Izvršni direktor EPCG Zdravko Dragaš saopštio je da će cijena električne energije za domaćinstva u Pljevljima u naredna tri mjeseca biti umanjena za 50 odsto.

„Ova mjera predstavlja vid podrške građanima i dio šireg pristupa rješavanju problema zagađenja i unapređenja kvaliteta vazduha“, naveo je Dragaš.