Podsjećaju da je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 2019. godine 29. septembar Međunarodnim danom podizanja svesti o bacanju hrane.
“Smanjenje gubitaka i rasipanja hrane veoma je važno u svijetu jer broj gladnih ljudi raste a tone i tone jestive hrane se gube ili bacaju svaki dan. Smanjenjem gubitka i bacanja hrane smanjuje se siromaštvo i glad a utiče na smanjenje klimatskih promjena”, navode iz Banke hrane.
Kako dodaju, kada se hrana izgubi ili baci, svi resursi koji su korišteni za proizvodnju te hrane uključujući vodu, zemlju, energiju, rad i kapital su otišli u nepovrat.
“Osim toga, odlaganje otpada od hrane dovodi do dodatne emisije štetnih gasova. Gubitak i bacanje hrane negativno utiču na sigurnost hrane i dostupnost hrane i doprinosi povećanju troškova hrane. Godišnje se u svijetu izgubi ili baci oko 1,3 milijarde tona hrane, što je više od 30 posto ukupno proizvedene hrane namijenjene ljudskoj potrošnji. Gubitak hrane događa se u ranim fazama lanca, poput proizvodnje, skladištenja i distribucije, kada hrana propadne prije nego što dođe do krajnjeg potrošača(zbog loših uslova skladištenja ili neubiranja usjeva)”, saopštili su.
S druge strane, dodaju, bacanje hrane nastaje u maloprodaji, ugostiteljstvu i domaćinstvima, kada se ispravna hrana baca zbog prekomjerne kupovine, isteka roka trajanja ili lošeg planiranja obroka.
“Članice Europske unije do 2030. treba da prepolove količinu bačene hrane. Na nivou Unije godišnje se baci oko 90 miliona tona hrane, dok istovremeno, prema podacima Eurostata, oko 23 odsto stanovništva živi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti”, ukazuju iz Banke hrane.
Navode da u Crnoj Gori ne postoji zvanično nacionalno mjerenje bacanja hrane ni na nivou domaćinstava, ni ugostiteljstva, ni maloprodaje.
“MONSTAT objavljuje podatke o komunalnom otpadu i biorazgradivom otpadu, ali oni nisu razdvojeni na hranu i ostali bio-otpad. Eurostat i UNEP Food Waste Index daju procjene za zemlje koje nemaju mjerenja (na osnovu sličnih zemalja i potrošnje hrane). Za Crnu Goru postoje samo procijenjeni podaci, ne izmjereni i po njima prosječan građanin Crne Gore baci oko 70–80 kg hrane godišnje. Količina hrane koja se baca u Crnoj Gori bila bi dovoljna da se pokrije osnovne prehrambene potrebe svih siromašnih građana, kada bi postojali mehanizmi za prikupljanje i preraspodjelu sigurne i jestive hrane”, naglasili su iz Banke hrane.
Prema njihovim riječima, uvođenjem Zakona o doniranju hrane sa poreskim olakšicama i zaštitom donatora, Crna Gora bi napravila ogroman iskorak.
“Imali bi manje otpada a više solidarnosti. Više država je zakonom regulisalo zabranu bacanja hrane i obavezalo trgovačke lance, proizvođače i ugostitelje da višak hrane usmjere u donacije ili preradu. Crna Gora bi mogla preuzeti dobre prakse i tako smanjiti bacanje hrane, troškove i siromaštvo. Nedostatak sistema donacija hrane je problem na nivou države jer višak često završava u otpadu, a ne u narodnim kuhinjama, humanitarnim organizacijama ili direktno kod ugroženih građana”, dodaju iz Banke hrane.
Banka hrane je, navode, više puta javno isticala važnost osnivanja Centra da prikupljanje i distribuciju viškova hrane kao način da sva hrana koja je višak na tržištu iz više razloga(nepravilnog pakovanja, lošeg izgleda, tržišnih ili zakonskih neregularnosti ,..) stiže na jedno mjesto, odakle bi svi kojima je potrebna( narodne kuhinje, nvo, udruženja, građani) imali mogućnost besplatnog preuzimanja.
“Za rješenje problema bacanja hrane potrebno je i mijenjanje svijesti i aktiviranja pojedinaca da preduzmu djelotvorne korake za smanjenje bacanja hrane u svojim domovima jer najviše se hrane baca upravo u domaćinstvima. Djeca treba da uče o vrijednosti hrane, koliko je potrebno da hrana od polja dođe do stola, koliko se troši resursa i koliko truda moraju uložiti poljoprivrednici da je proizvedu. Uočavanjem veze izmedju bacanje hrane, siromaštva, ekonomije i ekologije ljudima biva jasno zašto hrana ne smije biti otpad”, saopštili su iz Banke hrane.
Prema njihovim riječima, ako se u prosjeku baci 70–85 kg hrane po osobi godišnje, u smeću završi oko 50.000 tona hrane u Crnoj Gori.
“Ako je prosječa cijena osnovnih namirnica u Crnoj Gori za ovu godinu (kombinacija hljeba, mlijeka, voća, povrća, mesa) oko 2,5–3 eura po kg, u novcu se izgubi između 125–150 miliona eura. Stopa rizika od siromaštva u Crnoj Gori je 20 odsto, što je oko 120.000–125.000 ljudi. 50.000 tona bačene hrane godišnje, ako usmjerimo ka svakom siromašnom stanovniku što je 1,1 kg dnevno po osobi, odnosno izraženo u novcu, oko 1000 -1250 eura, ne bi imali ljudi uskraćenih za hranu”, zaključili su.
