„Bilježimo porast broja turista, uz blagi pad noćenja na početku, ali i rast na kraju sezone. Može se reći da je sezona protekla korektno i u najboljem redu, a ono što je posebno važno jeste da su podaci za septembar pokazali njen produžetak. Još nemamo cjelovite podatke za oktobar, ali sedmični presjeci pokazuju pozitivne trendove“, kazala je Blagojević na panel diskusiji „Ljetnja sezona za nama: pogled unazad za korak naprijed“.
Istakla je da je, osim primorja, zabilježen i značajan rast posjeta planinskim područjima i nacionalnim parkovima, kao i povećan broj turista koji su u Crnu Goru došli drumskim putem.
„Sezona je bila uspješna i drugačija od prethodnih, što potvrđuju podaci sa aerodroma, iz nacionalnih parkova i drumskog saobraćaja. Zvanična statistika pokazuje da sezona i dalje traje, a uskoro ćemo govoriti o Crnoj Gori kao destinaciji čija sezona traje 365 dana“, navela je.
Blagojević je naglasila da je za kvalitetno planiranje razvoja turizma ključno objektivno sagledavanje statističkih podataka.
„Ne možemo koristiti statistiku selektivno – da je tumačimo kako nam odgovara. Kada kritikujemo, onda joj ne vjerujemo, a kada nas hvalimo, onda je prihvatamo. Statistika do sada nije bila savršena, ali već naredne godine imaćemo jedinstveni informacioni sistem koji će objediniti sve podatke o turizmu, bez procjena i nagađanja“, istakla je Blagojević.
Govoreći o pozicioniranju Crne Gore na međunarodnom tržištu, kazala je da država treba da razvija koncept tzv. premium turizma, zasnovan na autentičnim vrijednostima.
„Crna Gora je buduća luksuzna destinacija, ali po našem shvatanju luksuza – to su čista voda, netaknuta priroda, miris domaćeg voća i povrća, tradicija i gostoprimstvo. Na tome treba da gradimo prepoznatljivost“, poručila je Blagojević.
Zaključila je da je Crna Gora ove godine primila pet puta više turista nego što ima stanovnika.
Urednik portala Bankar, Duško Obradović, istakavši da je prema podacima Monstata Crnu Goru u prvih devet mjeseci ove godine posjetilo oko 2 miliona i 415 hiljada turista, što je pet odsto više nego u istom periodu 2024. i dva odsto više u odnosu na 2019. godinu.
„Ovaj podatak jasno pokazuje da je Crna Gora danas jedna od ekonomija u Evropi koje najviše zavise od turizma. Prema posljednjoj procjeni Svjetskog savjeta za turizam i putovanja (WTTC), ukupan doprinos sektora turizma crnogorskom BDP-u iznosi od 30 do 35 odsto, dok direktni doprinos sektora čini oko 20 odsto BDP-a. Po ovom pokazatelju, Crna Gora se svrstava među najturističkije zemlje u Evropi, rame uz rame sa državama poput Hrvatske, Malte i Kipra, a u svijetu među prvih 25“, rekao je Obradović.
Dekanka Fakulteta za turizam Univerziteta Mediteran, Silvana Đurašević, ocijenila je da su medijske reakcije o rezultatima turističke sezone preuranjene, te da će se konačni efekti moći sagledati tek po završetku ljeta. Ipak, kako je istakla, ova sezona donijela je i jednu specifičnost od nematerijalne vrijednosti – rast svijesti o važnosti povratka prirodi i lokalnim resursima.
„Sve veći broj građana vraća se svojim domovima i bavi poljoprivredom, a tržište upravo traži autentične proizvode. U regionu svi nude Hiltone i Hayatte, ali Crna Gora mora da bude prepoznata po tradiciji i specifičnosti“, kazala je Đurašević.
Izrazila je posebno zadovoljstvo najavom ulaska kompanije Wizz Air na crnogorsko tržište, ocjenjujući da je riječ o značajnom koraku naprijed u rješavanju problema dostupnosti destinacije, a kao ograničavajući faktor navela je kapacitete Aerodroma Crne Gore, posebno u špicu sezone, imajući u vidu da Wizz Air koristi avione većeg kapaciteta od domaće kompanije.
Đurašević je upozorila i na važnost kontrole smještaja, jer gosti ovog prevoznika u najvećoj mjeri rezervišu online, mimo agencija.
„Ako ne budemo vodili računa o registraciji turista, doći ćemo do rasta sive ekonomije. To se direktno odražava na infrastrukturu – saobraćajnu, komunalnu i na strukturu smještajnih kapaciteta“, poručila je.
Izvršni direktor kompanije Ljetopis Stars i direktor hotela Ami, Željko Cicović, ocijenio je da uspjeh pojedinih hotela ne odražava stvarno stanje crnogorskog turizma, upozoravajući na niz strukturnih problema sa kojima se sektor suočava.
„Hotel koji vodim ostvaruje odlične rezultate već četiri i po godine, ali to nije pokazatelj stanja turizma u cjelini. Suočavamo se sa brojnim problemima, a osnovni je nedostatak pouzdanih podataka. Pokušao sam da dobijem informacije od Monstata o privatnom smještaju, ali ih nije moguće dobiti. Ne znam na osnovu čega formiramo statistiku da je turista više“, rekao je Cicović.
Istakao je da je tokom maja primijetio značajan pad rezervacija, što ga je, kako navodi, primoralo da hitno angažuje prodajne timove.
„Ne znam da li su svi hoteli zabilježili rast, ali informacije koje imam pokazuju da su jun i jul bili veoma slabi. Sezonu smo, faktički, ušli nespremni. Možemo se zavaravati brojkama, ali one su zamagljene. Na primjer, ako u Crnoj Gori boravi više od 13 hiljada državljana Turske, i taj broj pomnožite sa sedam, dobićete rezultat koji nije realan pokazatelj broja turističkih noćenja“, upozorio je.
Prema njegovim riječima, broj noćenja ne može biti jedini kriterijum uspjeha.
Cicović je kazao da su primjeri Žabljaka i ruralnog turizma pokazali koliko lokalne i autentične ponude mogu biti unosnije i održivije.
Osnivač i suvlasnik Šajo grupe, Žarko Rakčević, poručio je da je crnogorska turistička privreda potcijenjena, te da su ključni problemi infrastruktura, nedostatak radne snage i neadekvatno strateško planiranje razvoja destinacija.
Rakčević je istakao da je Šajo grupa imala solidnu sezonu, te da njihova kompanija Montehos ulazi u narednu godinu sa oko 1.130 apartmana i soba, uključujući i dva velika projekta: hotel u Čanju, koji se rekonstruira u objekat sa četiri zvjezdice, i hotel Niš koji se osposobljava za narednu turističku sezonu.
„Za devet mjeseci ostvarili smo 23,24 miliona eura prometa. Specijalizovali smo se da od zapuštenih hotela u Čanju pravimo funkcionalne i kvalitetne objekte“, rekao je Rakčević, je komentarisao prikazan video snimak rekonstrukcije nekada ruiniranog kompleksa Pearl Beach resorta, ističući da su od ruine napravili zavidno mjesto.
Rakčević je oštro kritikovao stanje infrastrukture, posebno u Čanju, gdje Šajo grupa posluje.
Prikazao je snimke kanalizacionih izliva, mutne vode u hotelskom kupatilu i potoka u koje, kako tvrdi, pojedine kuće direktno ispuštaju otpadne vode.
„Sve to završava u moru. Ne možemo tako dočekivati turiste. Valjda je važnije da se ovo riješi nego da se plaćaju pjevači po 150.000 eura”, rekao je Rakčević i poručio da Crna Gora mora odlučno da definiše prioritete.
„Ako je turizam strateška grana, onda se moramo ponašati u skladu sa tim. Ne možemo dobijati packe od UNESCO-a zato što se na obali grade stambene zgrade. Kotoru ne trebaju još stanovi – trebaju mu luksuzni hoteli”.
Kao grešku u zakonodavstvu naveo je izmjene kojima su hoteli sa četiri zvjezdice izbrisani iz kategorije „projekata od javnog interesa“, dok su zadržani samo hoteli sa pet zvjezdica.
Rakčević je istakao da je nedostatak radnika jedan od najvećih izazova.
„Krpimo sezonu radnicima iz Meksika – prvi smo u Crnoj Gori to počeli da radimo“, rekao je.
