Korijeni problema, poručuju iz Direktorata za demografiju, pri Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, nijesu od juče. Posljedice se gomilaju decenijama, a izostanak adekvatnih mjera doveo je do sadašnjeg stanja.
„Demografski problemi u Crnoj Gori su započeli decenijama unazad i neadekvatno razumijevane i tretiranje ovog problema doveli su do toga da oni danas budu izraženiji. Crna Gora jeste u demografskoj krizi i to je sigurno jedan proces koji će trajati duži vremenski period“, kazala je v.d. generalne direktorice u Direktoratu za demografiju, Mileva Brajušković-Popović.
Nedostatak perspektive natjerao je mlade da bolju svakodnevicu potraže van granica Crne Gore. Oni koji ostaju – sve češće razmišljaju da urade isto.
„Kada govorimo o iseljavanju stanovništva iz naše države odnosno o faktorima koji dovode do toga, u istraživanjima oni navode da su to uglavnom ekonomski faktori koji su izraženi kroz nemogućnost za zapošljavanje i nizak dohodak, jer su u odabranim državama višestruko više plaćeni za poslove koje bi inače obavljali u ovoj državi“, navodi Brajušković-Popović.
Ipak, ne radi se samo o ekonomiji – nepovjerenje u institucije, podjele i osjećaj da se malo toga mijenja, dodatno podstiču odlazak.
„Podatak koji zaista zabrinjava negdje od 2018. godine na ovamo, u svim istraživanjima od 30 do 50 procenata mladih je izrazilo želju da ode iz naše države, a kao neke od razloga, mimo ekonomskih, oni svakako navode i nepovjerenje u institucije, korupciju, stvaranje vjerskih i nacionalnih, političkih tenzija, stvaranje dubokog jaza između bogatih i siromašnih“, kazala je Brajušković-Popović.
Sve manje kolijevki, a sve više praznih škola. Crna Gora se suočava sa ozbiljnim pitanjem – ko će u budućnosti činiti njeno društvo?
„Sve je manji i manji broj rađanja iz godine u godinu. Tako smo, recimo, u toku prošle godine zabilježili najmanji broj rađanja otkako pratimo podatke vitalne statistike, a sa druge strane činjenica je da imamo sve veće iseljavanje našeg stanovništva i uglavnom su to mladi ljudi, dakle odlaze nam oni koji rade i koji trebaju da rađaju u ovoj državi“, ističe Brajušković-Popović.
Ističe da su migracije prirodna pojava, ali kada se broj onih koji odlaze mjeri desetinama hiljada – to postaje alarm.
„Moramo voditi računa da su migracije poželjan proces, ali onaj proces koji se zaista mora kontrolisati da ne bismo u jednom momentu došli do situacije da budemo manjina u svojoj državi“, kazala je Brajušković-Popović.
Oko 94.000 iseljenih – svaka brojka jedno lice, jedna priča, jedan neostvareni život ovdje. Demografski pad ne zaustavlja se preko noći, ali svaka nova odluka, mjera i podrška porodicama su korak naprijed, poručuju nadležni.
