Rast u Turskoj i Mađarskoj — recept za uspjeh
Turska je u 2024. godini ugostila 6,7 miliona ruskih turista, što predstavlja rast od 6,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Prognoze za 2025. ukazuju na dalji porast — do čak 7,5 miliona dolazaka.
Ključne prednosti Turske uključuju izostanak sankcija prema ruskim turistima, povoljan kurs lire, razvijenu turističku infrastrukturu i direktne avionske linije.
Čak i pored pada dolazaka u regijama poput Antalije u prvom kvartalu 2025. (–20,1 odsto), ukupni godišnji trend ostaje pozitivan.
Sličnu strategiju primijenila je i Mađarska, koja je uvela tzv. „National Card“ režim za građane Rusije i Bjelorusije, olakšavajući njihov ulazak bez komplikovanih procedura šengenskog sistema.
Rezultat: četvorostruko povećanje rezervacija u 2024. godini, 35 odsto veća potrošnja i prosječan boravak od 12 dana. U prvoj polovini 2025. godine, Mađarska je zabilježila rast međunarodnog turizma od 13 posto u dolascima i 3,2 u noćenjima.
Crna Gora na gubitku — posljedice sankcionisanja
Za razliku od ove dvije zemlje, Crna Gora se, uslijed dosljednog usklađivanja sa vanjskopolitičkom agendom Evropske unije, suočava s ozbiljnim padom dolazaka iz Rusije.
Prema podacima Monstata, u prvoj polovini 2024. broj ruskih turista opao je za više od 35 odsto u odnosu na isti period 2019. godine. Prije pandemije i sukoba u Ukrajini, ruski turisti činili su i do 25 procenata ukupnih stranih dolazaka u pojedinim sezonama.
Ekonomske posljedice su višestruke: smanjena potrošnja, niža popunjenost kapaciteta u primorskim opštinama, pad fiskalnih prihoda na lokalnom nivou, smanjen broj sezonskih radnih mjesta, te opšti pad likvidnosti u ugostiteljskom i privatnom smještaju.
Samo u 2024. godini procjenjuje se da je izgubljeno više desetina miliona eura direktnog prihoda, dok su indirektni efekti još izraženiji.
Strategijski vakum i ograničeni kapaciteti diverzifikacije
Iako je uočen porast turista sa tržišta poput Srbije, Njemačke i Izraela, stručnjaci ističu da gubitak velikog tržišta kakvo je rusko nije moguće nadoknaditi u kratkom roku. Poseban izazov predstavlja činjenica da Crna Gora ne nudi konkurentne pakete prilagođene ruskim gostima — poput jezičke podrške, direktnih letova ili ciljanih marketinških kampanja.
Preliminarni pokazatelji za sezonu 2025. najavljuju nastavak trenda pada ruskih dolazaka, dok konkretna strategija diversifikacije tržišta i dalje izostaje. Bez efikasnog plana koji bi nadomjestio ekonomski vakuum nastao povlačenjem ruskih turista, Crna Gora ne bilježi samo statistički pad, već i ozbiljno slabljenje pozicije na mapi međunarodnog turizma.
Primjeri Turske i Mađarske jasno pokazuju da liberalniji vizni režimi i strateški marketing mogu donijeti značajne benefite čak i u složenim geopolitičkim okolnostima. Crna Gora, iako u političkom skladu sa EU, trenutno snosi visoku ekonomsku cijenu tog usklađivanja. Ostaje otvoreno pitanje hoće li i kada pronaći održiv model prilagođavanja koji neće kompromitovati njene međunarodne obaveze, ali ni njenu turističku konkurentnost.
