Predlog Zakona je prethodno dobio zeleno svjetlo Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje.
Ovim zakonskim rješenjem, kako je navbedeno, Crna Gora usklađuje svoje nacionalne klimatske ciljeve sa ključnim politikama Evropske unije (EU), istovremeno dajući snažan doprinos globalnim naporima za ograničavanje porasta prosječne globalne temperature u skladu sa Pariskim sporazumom.
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS), Damjan Ćulafić istakao je da je ovo najvažniji iskorak Crne Gore u modernizaciji klimatske politike u posljednjoj deceniji.
Naglasio je da zakon postavlja temelje za dugoročnu stabilnost i odgovorne ekološke odluke.
“To je naša jasna politička odluka da izgradimo otpornu, čistu i konkurentnu ekonomiju, u kojoj klimatska neutralnost nije teret, već prilika za razvoj”, ocijenio je Ćulafić.
Podsjetio je da je tokom ove godine Crna Gora usvojila i niz važnih klimatskih dokumenata, među kojima su Ažurirani Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC), Četvrta nacionalna komunikacija o klimatskim promjenama i Prvi dvogodišnji izvještaj o transparentnosti prema UNFCCC, Plan prilagođavanja na klimatske promjene za period 2025-2035, sa akcionim planom za period 2025-2027.
“Ovi dokumenti, zajedno sa Zakonom o klimatskim promjenama i Strategijom niskougljeničnog razvoja, čine čvrst i koherentan okvir za sprovođenje klimatske politike Crne Gore u narednom periodu”, ukazao je Ćulafić.
Zakon o klimatskim promjenama uspostavlja transparentan postupak izdavanja dozvola sa jasno definisanim rokovima, obaveze operatera, kao i proces praćenja, izvještavanja i verfikacije emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG). Na ovaj način stvaraju se normativne pretpostavke da Crna Gora bude spremna za uključivanje u Sistem trgovanja emisijskim jedinicama EU (EU ETS), jedan od najznačajnijih instrumenata evropske klimatske politike.
Snažno unapređuje sistem klimatskog finansiranja. Sredstva prikupljena kroz prodaju emisionih kredita, eko-naknade i druge finansijske instrumente biće usmjeravana putem Eko-fonda na projekte koji doprinose smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte, razvoju obnovljivih izvora energije, unapređenju energetske efikasnosti, inovacijama i pravednoj tranziciji.
Zakonom se uspostavlja snažan strateški okvir klimatske politike. Propisana je obaveza donošenja Strategije niskougljeničnog razvoja Crne Gore, koja će jasno definisati dugoročnu putanju dekarbonizacije društva i ekonomije, a izrada ove strategije je u toku. Istovremeno, zakon prepoznaje značaj Plana prilagođavanja na klimatske promjene, koji je usvojen u julu ove godine, kao važnog dokumenta za jačanje otpornosti na negativne uticaje klimatskih promjena.
Posebna pažnja posvećena je jačanju nacionalnog sistema inventara gasova sa efektom staklene bašte, kao i sistema izvještavanja o politikama i mjerama. Ovi sistemi predstavljaju osnov za ispunjavanje obaveza Crne Gore prema Ujedinjenim nacijama i EU, ali i temelj za kvalitetno planiranje i sprovođenje javnih politika.
Zakon se bavi i posebno osjetljivom oblašću zaštite ozonskog omotača. Predloženim rješenjima vrši se usklađivanje sa regulativom EU u vezi sa supstancama koje oštećuju ozonski omotač i fluorovanim gasovima sa efektom staklene bašte.
“U narednom periodu očekuje se donošenje sekundarne legislative, kako bi se u potpunosti zaokružila primjena zakona u praksi”, predočeno je u saopštenju MERS-a.
