Svojevremeno građena međunarodnom donacijom od deset miliona eura, fabrika mlijeka “Zora” u Beranama danas služi samo kao distributivni centar, a pod tim brendom se tek povremeno pojavi neki proizvod rađen u Danilovgradu ili Leskovcu, ili eventualno sitni sir ili kajmak u ovom sjevernom gradu.
Tako se na rafovima trgovina moglo vidjeti dugotrajno mlijeko “Lazine”, o čemu je Portal RTCG pisao, a iz ove brendirane crnogorske kompanije koja je kupila fabriku u Beranama su objasnili da to rade zimi kada je potražnja za mlijekom manja i da tako spašavaju proizvodnju i otkup.
Kada su u julu 2004. godine nezavisni mediji iz insajderskih izvora iz fabrike izvijestili da je beranska mljekara “Zora” prosula tokom tog mjeseca pedeset hiljada litara mlijeka u kanalizaciju, dočekani su na nož. Iste večeri je ta informacija potkrijepljena otpisnim listama koje su dostavili insajderi.
Mljekara “Zora” napravljena je dvije godine ranije u okviru projekta Mednem – razvoj mljekrstva na sjeveroistoku Crne Gora, a luksemburgška vlada je za taj poduhvat Crnoj Gori donirala preko deset miliona eura.
Oglas za posao u ovoj fabrici objavljen je tokom jedne od predizbornih kampanja, a tada se javilo oko hiljadu zainteresovanih. Koliko od njih je dobilo obećanje nije poznato, ali je na kraju zapošljeno najprije šezdeset, da bi poslije svega dva mjeseca taj broj bio prepolovljen.
Fabrika je projektovana za dnevni kapacitet od pedeset hiljada litara, ali proizvodnja u njoj, dok je radila, nikada nije premašila deset hiljada u najboljim danima za ovu kompaniju.
Kada je samo godinu-dvije nakon izgradnje fabrike, inženjer Dragan Miljković, jedan od domaćih stručnjaka zapošljenih u toj mljekari, nakon učestalih kvarova i zastoja, upozorio da su mašine koje su kupljene za ovu fabriku stare i do trideset godina, našao se na udaru tadašnjeg poslovodstva.
Miljković je ispričao kako su neki djelovi opreme kada su stigli bili čak potpuno neupotrebljivi i da su morali biti vraćeni.
„Umjesto nove opreme stigla nam je gomila gvožđa, koje ni remontom nije moglo da se stavi u funkciju. Glavna mašina kombi-blok kada je uvezena bila je toliko stara da je već odradila svoj radni vijek“, kazao je Miljković.
Prema njegovim riječima velika greška je bio izbor mašina, odnosno proizvođača.
„Meni nije poznato da još neka mljekara ili fabrika sokova u regionu radi sa kombi blokom. Uglavnom svi koriste mašine marke ’tetra-pak’ za koje ima i rezervnih djelova, a i mnogo su jeftinije“, rekao je ovaj inženjer.




