Pošto je to za hrišćane dan velike žalosti, on se obilježava strogim postom, uzdržavanjem od bilo kavog veselja i proslava, a takođe u narodnoj tradiciji je da se tog dana ne rade poslovi u polju i u kući. 

Veliki petak se smatra najtužnijim danom hrišćanstva i na taj dan se ne služi liturgija u crkvama, osim ako se poklopi sa Blagovijestima.

Od velikog četvrtka do Uskrsa ne oglašavaju se zvona na ckvama, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti.

Običaj je da se na taj dan farbaju uskršnja jaja, najčešće crvenom bojom, koja simbolizuje Hristovu krv.

Plaštanica se postavlja na posebno ukrašen sto (grob Hristov), ispred oltara. U nekim našim krajevima, običaj je da se vjernici poslije cjelivanja plaštanice, provlače ispod stola na koji je položena plaštanica.

U ove dane crkva zapovijeda najstroži post bez ribe i ulja.

Ove godine pravoslavci i katolici na isti dan proslaviće Vaskrs.

Katolička crkva datum Uskrsa izračunava u odnosu na proljećnu ravnodnevicu i prvi pun mjesec posle nje. Pravoslavna crkva ovome dodaje i to da Uskrs ne može biti prije jevrejske Pashe.