To znači da bi litar eurodizela mogao narasti sa sadašnjih 1,34 na euro i po, a dok bi super 98 mogao poskupiti na oko 1,48 eura, a super 95 na oko 1,46 eura.

Razlog za ovaj rast maloprodajnih cijena je rast cijena nafte i naftnih derivata nakon napada Irana i SAD-a na Iran i zatim napada Irana na zemlje Persijskog zaliva i blokade Ormuskog moreuza.

Prije početka rata u subotu prošle sedmice sirova nafta je koštala oko 71 dolar za barel, a juče je prešla 91 eura. U srijedu je došlo do blagog pada nakon najava država OPEC-a da će povećati proizvodnju i iz SAD-a da će garantovati deblokadu moreuza i povećati količine koje će iz svojih zaliha pustiti na tržište. Međutim, u četvrtak i juče došlo je do novog rasta od po pet dolara dnevno.

Takođe na tržištu derivata došlo je do veće potražnje za dizel gorivom, što je značajno povećalo njegove cijene u odnosu na vrste benzina.

Ministarstvo energetike će u ponedjeljak na osnovu formule od prije 22 godine i podataka sa berze naftnih derivata i kursa dolara i eura izračunati nove cijene koje bi važile narednih 15 dana.

Iz ovog resora “Vijestima” su u srijedu kazali da prate situaciju, a da Ministarstvo finansija evenutualno može predložiti Vladi da hitno privremeno smanji akcize za gorivo kako bi spriječili novi inflatorni udar na građane i privredu.

Iz Ministarstva finansija su “Vijestima” na pitanje da li će predložiti smanjenje akciza ukoliko računica iz formule pokaže veliki rast cijena goriva – kazali samo da prate situaciju.

Crna Gora još nema rezerve naftnih derivata, na čijem formiranju radi od prošle godine.

Takođe postoji samo jedan terminal za dopremanje goriva morskim putem, dok se fiksna naknada za prodavce goriva, predviđena uredbom, nije mijenjala od 2004. godine i dalje iznosi oko šest centi po litru bez obzira na konačnu maloprodajnu cijenu.