Iako na poskupljenje struje najviše utiču tranzicija na obnovljive izvore i podsticanje proizvodnje zelene energije, te je poskupljenje struje neminovno ulaskom Crne Gore u EU, predsjednik borda direktora EPCG, Milutin Đukanović uvjerava da to ne mora biti tako.

„Naša je formula: ukoliko budemo imali dovoljno novih izvora električne energije mi ćemo moći da držimo cijenu električne enegrije nisko. Sve je to povezano. Znači, Crna Gora ima sjajan potencijal za obnovljive izvore i hidro i vjetar i sunce. Naravno, to treba da prati gradnja baterijskih sistema čije su cijene posljednjih nekoliko godina znatno prihvatljivije i znatno su niže. Ako mi napravimo dovojno izvora električne energije, zbog čega bi mi povećaval“, ističe Đukanović.

Đukanović je naglasio da je gradnja vjetroelektrane na Možuri slučaj međunarodne korupcije, koji je udarao u temelje EPCG.

„Vjetroelektrani Možura omogućena je cijena od 96 eura po megavat satu, koju će da platu Elektroprivreda i građani. Znači, mi plaćamo vama električnu energiju po 96 eura po megavat satu, a tu istu električnu enegriju prodajemo građanima po 42, 43 eura po megavat satu“, naglasio je Đukanović.

Najskuplju struju u EU, prema podacima Eurostata, plaćaju domaćinstva u Njemačkoj, Belgiji, Danskoj, više od 30 eura za 100 kilovat sati. Cijena struje u Hrvatskoj rasla je od ulaska u EU i sada je 26 eura, a najavljeno, osjetno poskupljenje je, odlukom Vlade odloženo do septembra. Nasuprot tome, većina zemalja istočne Evrope i kandidata za članstvo u EU ima znatno niže cijene. U Turskoj, Gruziji, Kosovu, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori struja je početkom prošle godine koštala manje od 10 eura za 100 kWh.