Postoje dva kriterijuma koja treba ispuniti: sastavljanje vozila unutar Unije i evropsko najmanje najmanje 70 posto ugrađenih komponenti. Jedini izuzetak su baterije, koje su još uvijek previše vezane uz kinesku, korejsku ili uopšteno azijsku proizvodnju.

Nova pravila primjenjivaće se na potpuno električne automobile, kao i na plug-in hibride te vozila na vodonik. Financial Times ne navodi mogući datum stupanja na snagu, vrstu propisa (uredba ili direktiva) i, što je najvažnije, hoće li prijedlog biti popraćen izdvajanjima sredstava iz EU fondova.

Znamo, međutim, da ‘Industrial Accelerator Act‘ slijedi nakon Paketa za automobilsku industriju iz sredine decembra koji – osim revizije zabrane benzinskih i dizelskih motora 2035. – predviđa tzv. ‘Battery Booster‘, odnosno plan pomoći od 1,8 milijardi eura namijenjen evropskom lancu proizvodnje baterija.

Drugi mediji navode da će se raditi o ‘državnim subvencijama‘. Eventualna sredstva, dakle, trebale bi osigurati pojedine države članice, no više konkretnih detalja biće poznato za sedmicu dana.

U međuvremenu, prijedlog je dočekan na različite načine. S jedne strane su proizvođači poput Renaulta koji ideju pozdravljaju, dok s druge strane, proizvođači poput BMW-a i Mercedesa strahuju od kineskih protumjera.

Ola Kallenius, izvršni direktor Mercedesa i predsjednik ACEA (udruženja koja okuplja proizvođače vozila u Europi) je izjavio:

„Zalažem se za jednake uslove, ali svaki put kad se uvodi novi propis, treba koristiti vrlo, vrlo finu pilu, a ne motornu pilu, kako bi se izbjegle neželjene posljedice”.