Savjetu Evropske unije u narednih 6 mjeseci predsjedavaće Kipar. Članica od 2004, ta ostrvska država, na granici između Mediterana i Azije, među najmanjima je u Uniji. Administrativno je podijeljena na Republiku Kipar, kojom upravlja grčka etnička zajednica i Tursku Republiku Sjeverni Kipar, koja nije međunarodno priznata. Razdvaja ih tampon zona pod upravom UN, čija se ovlašenja protežu duž 180 km takozvane Zelene linije, koja od 1974., dijeli ostrvo, ali i glavni grad. Vlada u Nikoziji smatra da je unutrašnja situacija neće omesti u ostvarivanju velikih ciljeva tokom predsjedavanja Savjetu EU.
Naprotiv, očekuju da će zbog svoje geografske pozicije, te činjenice da je Kipar jedna od rijetkih zemalja Unije koja ima odlične odnose s arapskim državama, postići zacrtani cilj – kreiranje samostalnije EU, otvorene prema svijetu. A da li je Kipar jednako otvoren i za proširenje, pitali smo ambasadora te zemlje Andreasa Fotijua.
“Nadamo se da ćemo u narendim mjesecima našeg predsjedavanja biti u prilici da održimo još međuvladanih konferencija sa Crnom Gorom i drugim zemljama kandidatima. Kao predsjedavajuća država, spremni smo da nastavimo sa formiranjem Radne grupe za pripremu nacrta ugovora o pritupanju Crne Gore ako svi uslovi budu ispunjeni i sve članice se slože. To bi značilo da smo stigli do najzrelije faze pregovora i da će rad ući u završnicu”, kazao je Fotiu.
