Direktor Specijalne bolnice, doktor Predrag Pejović kaže za portal ADRIA da se upravo u toj zdravstvenoj ustanovi liječi i dijagnostikuje najveći broj oboljelih od karcinoma pluća, te da se bolest kod oko 80 odsto pacijenata otkrije u lokalno uznapredovaloj ili metastatskoj fazi kada su terapijske mogućnosti, odnosno mogućnosti za petogodišnje preživljavanje – manje.

U toj renomiranoj zdravstvenoj ustanovi, prepoznatoj i u regionu po primjeni savremenih metoda liječenja i dobrim rezultatima, ukazuju da se pojava karcinoma bronha snažno vezuje za naviku pušenja.

„Sa udruženom genetskom predispozicijom, pušenje povećava rizik od obolijevanja za 14 puta“, upozorava doktor Pejović i ukazuje na veliku opasnost i od takozvanog pasivnog pušenja.

Mladi, pa i djeca, često su izloženi pasivnom pušenju, kako navodi dr Pejović, i to je veliki rizik, posebno ako kasnije nastave da i sami budu pušači.

Podaci kazuju da je vrh obolijevanja u šestoj i sedmoj deceniji života, a da su na listi faktora rizika i zagađeni vazduh, radon, azbest…

Brezovačka bolnica, priča Pejović, ima ključnu ulogu u pružanju visokokvalitetne zdravstvene zaštite oboljelima od karcinoma pluća, koristeći savremene metode liječenja koje uključuju najnovije tehnologije, multidisciplinarni pristup i personalizovane terapije.

U Brezoviku se mjesečno uključi oko 160 hemioterapija, 200 imuno terapija, a godišnje se uradi i do 650 bronholoških obrada.

“Tim stručnjaka, uključujući pulmologe, onkologe i radiologe, primjenjuju najnovije dijagnostičke tehnike, kako bi precizno dijagnostikovali i odredili stadijum karcinom pluća. Kroz primjenu naprednih terapija, omogućavaju se pacijentima bolje šanse za oporavak i poboljšanje kvaliteta života. Ovaj holistički pristup, uz pažnju posvećenu svakom pacijentu, čini Brezovik prepoznatljivim centrom za borbu protiv karcinoma pluća u regionu”, ocijenio je dr Pejović.

Doktorka Ana Delić Vukićević upozorava: Karcinom pluća vodeći uzrok smrtnosti u svijetu

Onkolog Ana Delić Vukićević priča za portal ADRIA da je karcinom pluća jedan od najvećih zdravstvenih i socio ekonomskih izazova i vodeći uzrok smrtnosti u svijetu.

„Oko 1,8 miliona ljudi u svijetu umre od karcinoma pluća. A u 80 odsto slučajeva otkriva se u kasnijem, lokalno uznapredovalom ili metastatskom stadijumu bolesti i terapijske mogućnosti su ograničene“, upozorava doktorka.

Ističe da rani karcinom pluća daje nespecifične simptome, poput malaksalosti, bržeg zamaranja, gušenja sa ili bez iskašljavanja, nekad i sa povišenom temperaturom.

„Zbog svojih nespecifičnih simptoma bude kasno prepoznat i poslat na dijanostiku. A od stadijuma bolesti direktno zavisi period petogodišnjeg preživljavanja za ove pacijente ili mogućnosti eventualnog izlječenja. Prema podacima jedne zdravstvene organizacije stopa preživljavanja, kada je bolest otkrivena u ranom stadijumu, iznosi 60 odsto. Sa povećanjem stadijuma bolesti, od prvog prema četvrtom, se drastično smanjuje. U četvrtom stadijumu bolesti šansa iznosi 8,2 odsto“, ukazuje dr Delić Vukićević.

U Crnoj Gori, podsjeća, još ne postoji nacionalni skrining plan za rano otkrivanje karcinoma pluća, ali se pojedinci iz visokorizičnih kategorija stanovništva mogu konsultovati sa svojim ljekarom.

Govoreći ko su pacijenti koji su u riziku da obole od karcinoma pluća, doktorka navodi prije svega dugogodišnje pušače ili bivše pušače (prestanak pušenja smanjuje mogućnost obolijevanja, ali ne i isključuje), potom osobe izložene pasivnom pušenju i ljudi između 50 i 55 godina, naročito muškog pola. U riziku su i osobe izložene profesionalnim karcenogenima, kao i oni sa pozitvnom porodičnom anamnezom.

„Redovni pregledi trebalo bi da počnu u skladu sa međunarodnim preporukama i mogućnostima zdravstvenog sistema negdje u ranim 40-tim i 50- tim godinama. U borbi protiv karcinoma pluća na prvom mjestu treba staviti prevenciju, kao i za sve druge karcinome. Faktori rizika na koje možemo uticati su pušenje, izloženost duvanskom dimu, radioaktivnom zračenju, čađi, azbestu, nezdrava ishrana, gojaznost, zagađenje životne sredine“, poručuje dr Delić Vukićević.

Prema njenim riječima, oko 30 do 50 odsto slučajeva malignih bolesti može se prevenirati, primjenom neophodnih mjera.

„Bez obzira na to saznanje, svijest o prevenciji je vrlo niska u mnogim zemljama, pa i kod nas. Prema preporukama i podacima Američke asocijacije za istraživanje karcinoma, za posljednih 30 godina smrtnost od svih karcinoma u SAD je smanjenjena za 33 odsto i to, uglavnom, zahvaljujući mjerama primarne prevencije, dostupnosti skrining programa i terapijskih opcija. Naravno i njezi pacijenta. Naročito je smanjena smrtnost za maligni melanom i karcinom pluća“, kaže doktorka.

Ističe da su 95 odsto pacijenata bolnice u Brezoviku – pušači.

„Uprkos brojnim kampanjama broj pušača je i dalje veoma visok, posebno među mlađom populacijom, ali to ne znači da treba odustati od te prevencije. Treba jačati preventivne mjere, organizovati javne kampanje o prestanku pušenja, nastojati da se u zdravstveni sistem prevenira program ranog otkrivanja bolesti i naravno sprovoditi edukaciju zdravstvenih radnika o interpretaciji rezultata“, preporučuje.

Ukazuje da je u toku kampanja Respiratnog udruženja i bolnice Brezovik za rano otkrivanje karcinoma pluća. Predočava da na sajtu Respiratornog udruženja postoji upitnik koji građani mogu popuniti kako bi vidjeli u kom su eventualnom riziku obolijevanja od karcinoma pluća i da li treba da se jave na preventivni pregled u dogovoru sa izabranim ljekarom.

U Brezoviku je 2024. godine bilo 58 oboljelih od tuberkoloze, ali je taj neslavni primat sada preuzeo karcinom pluća.

Kada je riječ o metodama liječenja, doktorka navodi da primjenjuju imuno terapije, ciljane terapije sa ili bez hemioterapije.

„Možemo reći da smo u okruženju prepoznati kao ustanova koja vodi računa o svojim pacijentima, primjenjuje savremene metode liječenja. I ima dobre rezultate. Imamo pacijente koji žive godinama, iako imaju i po dvije metastaze u glavi. A kažu nam ne bi znali da su bolesni da ne moraju da dolaze na kontrole“, ističe Delić Vukićević.

Na onkološkom paviljonu raspolažu sa 14 kreveta i sedam stolica za primanje hemioterapije u Dnevnoj bolnici. I ti kreveti su uvijek puni, a nerijetko pacijenti čekaju da se oslobodi mjesto.

Pacijenti su iz cijele Crne Gore i, kako kažu u Brezoviku, ne može se izdvojiti sredina iz koje najviše dolaze. Njihovim liječenjem, uz doktorke – onkologe Mariju Stolić i Anu Delić Vukićević, bave se i četiri bronhologa, dva radiologa i jedan patolog. Brezovik je prepoznat po dobrom timskom radu, pa pomoć u liječenju onkoloških pacijenata, kako navode, pružaju im i kolege pneumoftiziolozi i pulmolozi sa drugih odjeljenja.

L.P.