Ova NVO aktivno se bavi poboljšanjem položaja onkoloških bolesnika, a Gardašević je prepoznata po borbi za prava pacijenata kroz rad te organizacije. Istovremeno, kao medicinski radnik, svakodnevno pomaže ženama da kroz preventivne preglede rano otkriju kancerogena tkiva, direktno učestvujući u spasavanju ljudskih života.

„Kada govorimo o rijetkim bolestima, moram istaći da karcinom, nažalost, više ne možemo smatrati rijetkom bolešću, jer u Crnoj Gori imamo pravu epidemiju onkoloških oboljenja“, istakla je ona.

Što se tiče finansiranja, kako je istakla, u budžetu Crne Gore ne postoji posebna stavka namijenjena isključivo onkološkoj terapiji.

Ukupan budžet za zdravstvo u 2025. godini iznosi oko 452,6 miliona eura, od čega je za ljekove planirano oko 147 miliona eura.

Ona objašnjava da se na osnovu potrošnje procjenjuje da 70–75 miliona eura godišnje ide upravo na terapije za liječenje malignih bolesti.

„Sam Institut za onkologiju KCCG troši oko 550.000 eura mjesečno, odnosno 6,6 miliona eura godišnje“, saopštila je Gardašević.

Prema njenoj ocjeni, u posljednjih nekoliko godina evidentno je da su izdvojena značajna sredstva za najsavremenije terapije, posebno za pacijente sa udaljenim metastazama.

„Tu smo u nekim segmentima korak ispred regiona – na primjer, naša lista sadrži ljjekove za metastatske karcinome dojke koje susjedne države, poput Bosne i Hercegovine, još nemaju. Takođe, za liječenje u inostranstvu planirano je oko 13,6 miliona eura, pa pacijenti o trošku Fonda mogu ići na snimanja i tretmane u države regiona, Tursku ili Beograd“, poručila je ona.

Ipak, kako navodi, realnost je da pacijenti dio terapija i dalje plaćaju sami. Iako ohrabruje najava da se od 1. marta širi lista ljekova, važno je, kako dodaje, naglasiti da još nema zvanične potvrde da li to proširenje uključuje i nove onkološke terapije, niti koji tačno ljekovi ulaze na listu.

„Uvijek se može pojaviti privremena nestašica određenog citostatika, ali to su do sada bile kratkotrajne situacije od svega par dana“, navodi ona.

Kako zaključuje, nikada se nije desilo da pacijent ostane potpuno bez hemoterapije ili adekvatne zamjene.

Godišnje u Crnoj Gori samo od karcinoma dojke oboli 400 žena, a veliki broj se otkrije u metastatskoj fazi kada je liječenje najskuplje, zbog čega je ključno da država nastavi da pokriva ove troškove kako pacijenti ne bi bili prepušteni sami sebi.