Pitanje dijela ratne odštete samo je jedno od spornih mjesta o kojima dvije države intenzivno pregovaraju posljednjih pola godine. No, prema informacijama koje je dobio taj list, hrvatska strana se u ovom slučaju nije ponijela baš korektno, s obzirom na to da su insistirali da odštetu dobiju svi oni koji se u narednom periodu prijave kao žrtve iz „Morinja“.
Naime, već dugo se licitira iznosom ratne odštete onima koji su bili zatočeni u kasarni nekadašnje Jugoslovenske narodne armije u Bokokotorskom zalivu, s obzirom na to da se prvo pojavio iznos od oko 15 miliona eura. Kako vrijeme odmiče, ta suma se uvećava u skladu s brojem onih koji su podnijeli zahtjev za nadoknadu nematerijalne štete zbog boravka u logoru.
“Sa Hrvatskom je tokom pregovora bio utvrđen tačan broj ljudi u logoru, ali je kasnija hrvatska formulacija bila da su moguće i naknadne prijave”, saopštio je izvor Pobjede.
Sudski spisi vezani za slučajeve iz logora „Morinj“, koji je radio od oktobra 1991. do avgusta 1992. godine, pominju različit broj logoraša koji se kreće od 160. Na spomen-ploči na ulazu u taj objekat sada stoji kako su u logoru bile zatočene 292 osobe iz Dubrovačke regije. Međutim, prema saznanjima Pobjede, iz Hrvatske se sve češće pominje broj od 300 pa i više onih koji tvrde da su žrtve iz logora u Morinju.
Kada je riječ o isplati štete, Crna Gora je do 2018. godine na ime nematerijalne odštete već dala oko 1,43 miliona eura. Kako podaci nijesu cjeloviti, zna se da je novac primilo između 145 do 200 bivših logoraša, a pojedinačni iznosi kretali su se od 20.000 do 30.000 eura.
Pošto su postupci za naknadu štete i dalje u toku, krajnji iznos ostaje nepoznanica. Jer, uz novac koji će biti dat direktno onima koji su bili zatočeni, nadovezuje se i onaj dio koji pripada državi Hrvatskoj, prenosi Pobjeda.
