On je tokom susreta sa Grlićem Radmanom naglasio da Crna Gora ostaje posvećena izgradnji moderne, multietničke i multikonfesionalne države, kao i rasterećenju odnosa iz prošlosti kroz konkretne korake i saradnju.

„Crna Gora ne može biti kvalitetna i prosperitetna bez snažnog uvažavanja prava manjina, koje predstavljaju jedan od ključnih stubova naše države. Hrvatska je pouzdan partner Crne Gore na evropskom putu i danas je još jednom potvrđeno da na njenu podršku možemo snažno da računamo. Naša je obaveza, prije svega prema budućim generacijama, da odnose gradimo odgovorno, bez populizma, kroz konkretne poteze i jačanje dobrosusjedskih odnosa“, poručio je Ibrahimović.

Sastanak ministara je održan u sklopu obilježavanja Dana Hrvatskog naroda 13. januara na poziv Hrvatskog nacionalnog vijeća.

Ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske, Gordan Grlić Radman istakao je da je veliki iskorak napravljen odlukom crnogorske vlade da se Dom kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi preda u vlasništvo vlade Republike Hrvatske.

„Drago nam je da je hrvatski narod u Boki uvezao svoju kulturnu baštinu u jedinstvenu baštinu Crne Gore i da doprinosi multietničnosti, suživotu i da Hrvati Boke Kotorske i uopšteno Hrvati Crne Gore pridonose prosperitetu Crne Gore,“ kazao je Grlić Radman.

Osvrnuo se na podršku Hrvatske kada su u pitanju NATO i EU perspektiva Crne Gore.

„Hrvatska je bila tu kako bi podržala prije svega članstvo Crne Gore u NATO-u i nama je to jako drago. Članstvo u NATO-u je izraz transatlantske povezanosti koji spaja Evropu i Sjevernu Ameriku u jedan jedinstveni sigurnosti i odbrambeni savez i u tome dijelimo zajedničke vrijednosti gdje jačamo odbranu kroz industriju, vojnu industriju, inovacije i druge institucije, jer ključ sigurnosti je upravo ulaganje u vojnu odbranu s obzirom na činjenicu promjenjivosti geopolitike, promjenu strateške okoline. Mislim da kada je u pitanju sigurnost, odbrana, tu Hrvatska i Crna Gora jesu dobar primjer dvije zemlje kao lojalne NATO članice. Kada je u pitanju evroska perspektiva Crne Gore, uvijek ponavljam da je upravo za vrijeme hrvatskog predsjedavanja EU u prvoj polovini 2020. otvoreno posljednje poglavlje – tržišno natjecanje. Hrvatska podržava snažno reformske procese i sve one iskorake koji pridonose približavanju Crne Gore prema EU pozdravljamo. Naš strateški i nacionalni interes je da kao dobrog komšiju imamo stabilnu, sigurnu i prosperitetnu Crnu Goru,“ istakao je Grlić Radman.

Istakao je da ostaju i određena bilateralna pitanja koja su rezultat raspada bivše države.

„Ona nisu samo bilateralne naravi, nego su i civilizacijska, univerzalna pitanja. Danas sam održao sastanak predstavnicima 51 tivatske porodice, gospodinom Zlatkom Petkovićem, Vinkom Marovićem i Krstom Boškovićem. Radi se o imovini koja je oteta od te 51 tivatske porodice i oni se sada ne mogu uknjižiti u katastarsku opštinu Mrčevac jer ne postoji volja da se zapravo provede odluka nekoliko sudova, prije svega opštinskog suda u Kotoru koji je presudio u njihov korist, a tu presudu je potvrdio i Viši sud u Podgorici, kao i Upravni sud. U nekom trenutku se započelo upisivanje u katastarsku opštinu Mrčevac, a onda se zapravo prestalo s time. Danas smo to emancipirali, tu temu, i mislim da ćemo u saradnji dviju vlada, odnosno pravoslovnih tijela, ostvariti sigurni napredak. Na koncu, to je vladavina prava, to je 23. poglavlje, temeljna prava i naravno uslov za zatvaranje mjerila o restituciji,“ dodao je hrvatski ministar.

Podsjetio je da je hrvatska vlada osnovala povjerenstvo za povrat školskog broda Jadran.

„Važno je da se i u Crnoj Gori imenuje komisija. Ako će na čelu komisije biti ministar Krapović nemam ništa protiv, samo je važno da krenemo u razgovore i određeno prezentovanje argumentacije i sa jedne i sa druge strane,“ istakao je ministar.

Prokomentarisao je i pitanje spomen ploče u Morinju.

„Ne znam zašto bi ta ploča trebala biti sporna, ona podsjeća na jedno teško razdoblje, raspad bivše države i na preko 300 onih koji su tamo bili prisilno dovedeni, mučeni, izloženi patnjama, zlostavljanju, torturi, jedna osoba je prije samog ulaska u logor Morinj bila ubijena, tri osobe su podlegle povredama uslijed zlostavljanja,“ podvukao je Grlić Radman.