Kako su naveli, u Bijelom Polju su bila tri gazdinstva konektovana sa onim gdje je živina uginula, ali jedan od farmera nije prijavio uginuće ptica na svojoj farmi.

Virus visoko patogene avijarne influence (ptičji grip) tipa H5N1 potvrđen je u srijedu na nekomercijalnim gazdinstvima sa slobodnim tipom držanja, u dvorišnim uslovima, sa manjim brojem jedinki.

Na presu je rečeno da je važno da se utvrdi prisustvo virusa na gazdinstvu kako bi se djelovalo brzo i efikasno.

Doktor veterinarske medicine Milan Rogošić je naveo da ne postoji bojazan da će se ljudi zaraziti jedući meso koje je zaraženo, jer, kako je pojasnio taj virus nije otporan na visoke temperature, iznad 70 stepeni.

Istakao je da se u svakom slučaju uginuće živine desi i prije nego to meso uopšte i dospije u prodaju.

Na pitanje šta će se desiti ako neki farmeri ne postupe po propisima, prikriju i ne prijave da im je živina bolesna, on je kazao da postoje mjere koje se moraju poštovati ali i sankcije.

“Ako neko ne postupi kako treba i kako je propisano, mi ćemo bez kompromisa sprovoditi mjere a mora se postupati u skladu sa zakonom. U svakom slučaju se daje naknada jedino onim držaocima životinja koji su u skaldu sa zakonom postupili”, rekao je Rogošić.

Kako je naveo, za sklanjanje živine koja je uginula potrebno je da se nađe adekvatna lokacija, a nekada se to učini direktno na gazdinstvu gdje su ptice nađene.

Pojasnili su da je avijarna influence virusna bolest ptica koja se odlikuje visokom stopom smrtnosti kod domaće živine i divljih ptica.

Prenosi se direktnim kontaktom među pticama, kontaminiranom opremom, vodom, hranom i a primarni izvor bolesti su divlje ptice selice.

Opšti znaci bolesti su izražena malaksalost, smanjen ili potpuno izgubljen apetit, nakostriješeno perje, kao i ubrzano disanje, otvoreni kljun pri disanju, kijanje, kašalj, iscjedak iz nosa, nekontrolisani pokreti, drhtanje, uvrtanje vrata (tortikolis), gubitak ravnoteže, paraliza krila ili nogu i promjene u proizvodnji (pad nosivosti, deformiteti ljuske).

Govoreći o obavezama vlasnika živine, rečeno je da je njihova dužnost da onemoguće bilo kakav kontakt svoje živine sa divljim pticama, tako što živinu treba držati u zatvorenim objektima sa mrežama na prozorima.

Vlasnici su dužni da u slučaju držanja živine u spoljnim kavezima, pokriju živinu i ograde žicom sa otvorima ne većim od dva centimetra, spriječe kontakt svoje živine sa svim ostalim domaćim životinjama, kao i da živinu ne poje vodom sa otvorenog prostora (iz buradi, lokvi, bara, kišnicom i sl.).

Vlasnici su obavezni i da hranu za živinu drže u zatvorenom prostoru, zaštićenu od bilo kakvog kontakta sa spoljnom sredinom ili drugim životinjama ili glodarima, da onemoguće nezaposlenima ulazak na farmu i da primjenjuju sistem držanja živine „sve unutra – sve van“.

Obaveze vlasnika su i da, nakon završetka držanja živine, objekat detaljno očiste, operu, dezinfikuju i izvrše deratizaciju i dezinsekciju prije sljedećeg useljenja u objekat, đubre i prostirku da odlažu na posebno određenom mjestu i zaštite ga od kontakta sa drugim životinjama.

Vlasnici su obavezni i da redovno detaljno peru ruke, odjeću i obuću prije svakog ulaska u objekat sa živinom i nakon izlaska iz objekta, da nose čista zaštitna odijela i gumene čizme prilikom rada sa živinom i da ne uvode nove jedinke u postojeće jato.