Ona je istakla da smo ranije ove godine svjedočili burnoj raspravi oko turističkog sporazuma sa UAE, a ono što je zabrinjavalo kod turističkog sporazuma, sada je u energetskom sporazumu zastrašuje.
“Sve ono što je tada bilo sporno i skriveno iza maglovitog pravničkog tumačenja, ovdje je jasno i eksplicitno napisano crno na bijelo kao ugovorna obaveza. Kada pročitate član 4 stav 4, vidite da se direktno isključuje primjena zakonodavstva o koncesijama, javnim nabavkama, javnim tenderima i javnom nadmetanju. To više nije interpretacija – to je ukidanje zakona za potrebe konkretnog investitora. Zatim, u članu 2 i članu 3 se svi zajednički identifikovani projekti automatski proglašavaju strateškim i projektima od javnog interesa. Dakle, nikakve procedure utvrđivanja javnog interesa, nikakve javne rasprave, nikakve analize uticaja – politička volja izvršne vlasti postaje jedini kriterijum, a bahatost, samovolja i potencijalno koruptivni poslovi novo nadustavno pravilo”, navela je Jokić.
Onda, kazala je, dolazi član 5, koji je posebno problematičan.
“Ako je izbor koji je član gori od goreg izuzetno težak, ovaj možda i ponese pobjedu. Vlada se obavezuje da obezbijedi zemljište za projekte bez, pazite sad, potrebe za sprovođenjem procedura dodjele koncesija, javnih nabavki i tendera gdje god je to dozvoljeno relevantnim zakonodavstvom. Obavezuje se da razvija javnu infrastrukturu potrebnu za te projekte. Obavezuje se da omogući izradu planske dokumentacije u saradnji sa ovlašćenim tijelom UAE. I najzad, obavezuje se da “sprovede sve zakonodavne mjere potrebne za uspješno sprovođenje projekata”. Kada pročitate tu posljednju rečenicu, shvatate da to praktično znači da će se zakoni pisati po narudžbini kako bi odgovarali konkretnim interesima investitora. Zakonodavna funkcija Skupštine se tako podređuje pojedinačnim projekatima, što direktno podriva njenu finkciju u demokratskom sistemu – koju sada makar prividno ima”, dodala je.
Kako je rekla, ono što pali svaku crvenu lampicu u njenoj glavi, a moralo bi i kod ostatka građana Crne Gore, jeste član 4 stav 5 koji kaže da Ujedinjeni Arapski Emirati neće biti predmet nijednog mehanizma za rješavanje sporova predviđenih ugovorima između njihovih ovlašćenih tijela i Vlade Crne Gore.
“U slučaju spora, sve se svodi na političke pregovore i diplomatske kanale. Dakle, država nema efikasnu pravnu zaštitu, nema mogućnost da pred sudom ili arbitražom zaštiti svoje interese, a pritom, prava investitora su dodatno zaštićena ranijim bilateralnim sporazumom o zaštiti investicija iz 2012. godine. Svi rizici i obaveze su na strani države Crne Gore, odnosno naše djece i unučića koji će plaćati propale investicije, a sve privilegije i zaštita je na strani investitora”, ukazala je.
Kako je rekla, član 3 koji povezuje energetske projekte sa infrastrukturom za data centre, vještačku inteligenciju i finansijske tehnologiji nigdje u sporazumu nema jasne garancije o tome ko kontroliše te podatke, kako se obezbjeđuje usklađenost sa evropskim standardima zaštite podataka i koje su bezbjednosne mjere.
“Ovdje više ne govorimo samo o ekonomskim rizicima nego o strateškim pitanjima suvereniteta. Energetika i digitalna infrastruktura su najosjetljiviji sektori svake moderne države i njihovo prepuštanje stranoj kontroli bez jasnih zaštitnih mehanizama predstavlja ozbiljan bezbjednosni rizik”, dodala je Jokić.
Istakla je da, iako sporazum formalno predviđa mogućnost raskida, član 8 stav 4 obavezuje Crnu Goru da sve započete projekte dovede do kraja čak i nakon raskida sporazuma.
“To znači da budući parlament i buduće vlade, bez obzira na volju građana izraženu na izborima, moraju poštovati obaveze koje je preuzela sadašnja vlast. Time se faktički ograničava demokratska kontrola i mogućnost promjene javnih politika”, naglasila je.
Crna Gora je suverena država, a ne administrativna jedinica koja samo obezbjeđuje resurse i mijenja zakone po narudžbini investitora.
“Potrebne su nam investicije, potreban nam je razvoj, potrebna nam je saradnja sa partnerima širom svijeta. Ali taj razvoj mora biti zasnovan na principima vladavine prava, transparentnosti, javnog interesa i ravnopravnosti ugovornih strana. Ovaj sporazum krši sve te principe i postavlja opasan presedan koji će imati dugoročne negativne posljedice po našu pravnu sigurnost, javne finansije i suverenitet. Pozivam poslanike u Skupštini da ozbiljno razmotre šta glasanjem za ovaj zakon zapravo rade i šta će to značiti za budućnost naše djece. Pozivam Ustavni sud da ispita ustavnost odredbi kojima se isključuje primjena crnogorskih zakona. I pozivam građane da shvate da se ovdje ne radi o ideološkom sporu između pro-investicionog i anti-investicionog tabora, nego o osnovnom pitanju – da li ćemo biti država koja poštuje svoj Ustav i zakone ili ćemo postati teritorija gdje se pravna pravila suspenduju svaki put kada to odgovara nekom moćnom investitoru”, poručila je Jokić.
